Francuski učenici odbili ponudu vlade i najavili nove proteste

Francuska vlada ponudila je paket mjera za obrazovanje nakon višednevnih protesta učenika i studenata, ali dogovor zasad nije na vidiku.

 Predstavnici srednjoškolaca poručuju da neće odustati od demonstracija jer ponuđeni prijedlozi ne odgovaraju u potpunosti njihovim zahtjevima.

NantesProtesti u Francuskoj eskalirali, policija upotrijebila šok bombe i suzavac

Nakon sastanka s vladinim zvaničnicima u ponedjeljak, učenički predstavnici naveli su da paket uključuje ograničavanje broja učenika u pojedinim razredima, zajmove za obnovu školskih objekata i promjene sistema upisa na univerzitete, koji smatraju nepravednim.

- Nisu ispunjeni svi naši zahtjevi. Nastavit ćemo sve dok to bude potrebno, izjavio je Louis Letoublon, jedan od predstavnika srednjoškolaca.

Vlada zasad nije zvanično potvrdila ove prijedloge, dok je konferencija za novinare na kojoj su trebali biti predstavljeni detalji odgođena. Nije poznato ni koliko bi novca bilo potrebno za realizaciju predloženih mjera.

Vlada predsjednika Emmanuela Macrona suočava se s ozbiljnim budžetskim ograničenjima. Državni dug približava se 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a potreba za novim zaduživanjem dodatno otežava postizanje dogovora o budžetu za narednu godinu.

U međuvremenu, nezadovoljstvo učenika i studenata preraslo je u širi protestni pokret. Prije devet dana nasilje je zahvatilo desetine gradova, što je pojačalo zabrinutost zbog sposobnosti vlasti da uspostave red na ulicama.

Protestima se pridružuju i sindikati te aktivisti pokreta „žutih prsluka“, poznatog po masovnim demonstracijama protiv ekonomskih pritisaka, među kojima su i visoke cijene goriva.

Macron je ranije upozorio na mogućnost novih nemira tokom vikenda, uoči velikog nacionalnog dana protesta najavljenog za 5. novembar. Tokom posjete Marseilleu, gdje je obišao područja oštećena u subotnjim demonstracijama i zahvalio pripadnicima hitnih službi, poručio je da će sigurnosne mjere ostati na snazi te da će vlasti nastojati usmjeriti proteste dalje od gradskih središta.

Kriza je otvorila prostor i za jačanje krajnje desnice. Marine Le Pen, kandidatkinja krajnje desnice, bilježi rast podrške u atmosferi nezadovoljstva i nepovjerenja u sposobnost vlasti da održe javni red.

Prema anketi objavljenoj u nedjelju, Le Pen ima podršku između 32 i 33,5 posto ispitanika, znatno više od lidera krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona, kojem se pripisuje 17 posto podrške.

Istraživanja ukazuju i na njenu prednost u mogućem drugom krugu predsjedničkih izbora, koji bi se trebao održati početkom maja, prenosi Reuters.