Može li Una dobiti zaštitu od izvora do ušća i preko dvije države?

U gradovima sliva Une traju prezentacije idejnog rješenja za uspostavljanje prekograničnog Nacionalnog parka Divlja rijeka Una, koji bi obuhvatio područja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Prezentacije su prethodnih dana održane u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Novom Gradu, Sanskom Mostu i Prijedoru.

Dobra praksa

- Una je naše prirodno bogatstvo, dio našeg identiteta i odgovornost koju imamo prema njoj je zasigurno veća nego što to djeluje na prvu. Zbog toga, smatram da je izuzetno važno razgovarati o njenoj zaštiti na način koji podrazumijeva cijeli riječni sistem, a ne samo pojedine dijelove njenog toka, kazao nam je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, jednog od gradova domaćina.

Upravo je to suština Inicijative za uspostavu Nacionalnog parka divlje rijeke Une, koja je predstavljena i u Bihaću, kroz prvu od od pet planiranih prezentacija. Cilj je uspostaviti prekogranično zaštićeno područje koje bi obuhvatilo Unu i njene pritoke, odnosno ukupno 657 kilometara riječnih tokova sliva Une, na području površine 351 kvadratni kilometar. Načelnici i gradonačelnici, sa inicijatorima ovog projekta, razgovarali su sa pravnog, institucionalnog i okolišnog ugla, svjesni da je za njenu realizaciju potrebno zajedničko djelovanje i saradnja s obje strane granice.

- Primjer dobre prakse nam je rijeka Vjosa u Albaniji, koja je u martu 2023. godine proglašena prvim nacionalnim parkom divlje rijeke u Europi. To pokazuje da je moguće pronaći model koji osigurava cjelovitu zaštitu rijeke, uz istovremeno odgovorno upravljanje njenim prirodnim resursima, navodi Sedić.

Idejno rješenje, prema mišljenju organizatora, nije unaprijed donesena odluka, već polazni okvir za razgovor sa zajednicama, stručnjacima i institucijama.

- Ovo je tek početak velike i sveobuhvatne inicijative. Izuzetno nam je važno da čujemo glasove ljudi koji žive uz Unu i njene pritoke, uključujući Sanu, Klokot, Krušnicu, Mlječanicu i druge rijeke ovog sliva, govori Mario Crnković iz Udruženja Green Team iz Novog Grada.

Budući da bi predloženi model zaštite obuhvatio dvije države, njegova realizacija zahtijevala bi koordinaciju, što je na kraju krajeva normalno i potrebno, međutim, to nipošto ne bi podrazumijevalo zadiranje u sadašnje nadležnosti.

- Važno je da se napravi funkcionalan model, koji će imati svoju vrijednost i svrhu, a ne nešto pro forme i za ukras, da se možemo hvaliti kako sarađujemo na zaštiti. Svaka institucija ima svoje zakonske odgovornosti i one se moraju poštivati, kako od građana tako i od institucija. Istovremeno, zaštita samo pojedinih dijelova Une, bez zaštite njenih pritoka, međusobne usklađenosti i primjene relevantnih međunarodnih standarda, ne može dati potpuno i efikasno rješenje, ističe Crnković.

Posebno je naglašena potreba da se deklarativna privrženost Uni i Sani pretvori u konkretno djelovanje.

- U našem regionu često se govori o ljubavi prema ovim rijekama, ali te riječi moramo već jednom pretvoriti u djela. Vrijeme je da svoju ljubav prema ovim rijekama pokažemo tako što ćemo ih zaštititi i od vlastitih štetnih postupaka i od drugih prijetnji, poručuju organizatori inicijative.

Organizatori Inicijative za uspostavljanje prekograničnog Nacionalnog parka Divlja rijeka Una su domaće ekološke organizacije Udruženje Green Team iz Novog Grada, Centar za životnu sredinu iz Banje Luke i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT iz Sarajeva, u bliskoj saradnji s međunarodnim partnerima Riverwatch i Earth Law Center.

Posao za istraživače

- Ovo je jedan ambiciozan projekat koji bi konačno mogao ponuditi sistemska rješenja za probleme poput ilegalne gradnje, eksploatisanja šljunka, planiranih hidroenergetskih projekata i drugih invazivnih poduhvata, kazala nam je Lejla Kusturica iz ACT-a.

Ukupna mreža sliva rijeke Une sa svih 15 pritoka je veća od nevjerovatnih 3.900 kilometara, dok se kroz idejno rješenje stavlja fokus na najvrednijih 650 kilometara sliva rijeke.

Na izuzetan prirodni značaj ovog područja ukazuju i prvi rezultati naučnih istraživanja. Tokom samo pet dana junskog programa Sedmice nauke istraživači su na području Une evidentirali približno 1.000 biljnih i životinjskih vrsta. Među njima su identificirane 34 vrste vodozemaca i gmizavaca, što predstavlja oko 60 posto ukupne herpetofaune Bosne i Hercegovine.

Obrada prikupljenih podataka još nije završena, a očekuje se da bi konačni rezultati mogli dati odgovor i na pitanje da li u Bosni i Hercegovini živi zasebna vrsta čovječije ribice.