Član 137. kao izlaz: Vlada FBiH može ograničiti rast cijene struje za privredu

Erdin Halimić |
Energetski stručnjak Almir Bečarević predlaže da privreda od Vlade FBiH zatraži ograničenje rasta cijene struje na 10 posto, pozivajući se na član 137. Zakona o električnoj energiji
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uPreko dvije sedmice traje rasprava o poskupljenju struje za privredu u Federaciji BiH. Poslodavci upozoravaju na otkaze i gubitak konkurentnosti, Elektroprivreda BiH se poziva na tržište, a Vlada FBiH je najprije poručila da subvencija neće biti, da bi je Ekonomsko-socijalno vijeće potom vratilo za pregovarački sto.
Energetski stručnjak Almir Bečarević sada predlaže iskorak iz rasprave u kojoj se samo kritikuje.

"Zašto samo kritikovati? Ponudimo i konkretna rješenja", poručuje on, i poziva privredne subjekte pogođene poskupljenjem da Vladi FBiH i nadležnim ministarstvima upute zajednički zahtjev, a da se rast cijene struje za privredu ograniči na maksimalno 10 posto.
Prijedlog ima i pravni osnov, i ekonomsku argumentaciju, i konkretne korake. I dolazi u trenutku kada Vlada, poslodavci i EPBiH, prema zaključku ESV-a, imaju još nekoliko dana da pronađu rješenje.
Gdje smo sada
Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju FBiH zaključilo je 16. novembra da predstavnici Vlade FBiH, Udruženja poslodavaca i Elektroprivrede BiH u narednih desetak dana trebaju naći rješenje kojim će se ublažiti najavljeno poskupljenje od 26 do 31 posto. Rok, dakle, ističe krajem novembra.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović nakon sjednice je poručio da su poslodavci spremni na kompromis, ali da se teret ne smije u potpunosti prebaciti na privredu.
Elektroprivreda BiH, s druge strane, i dalje tvrdi da su njene ponude "znatno povoljnije" od tržišnih, te da interesi Elektroprivrede i privrede nisu suprotstavljeni, jer stabilnost jednih zavisi od drugih.
Od Vlade FBiH, osim odgovora Oslobođenju od 11. novembra da subvencije neće biti, javnost nije dobila novi stav. Postojeći ugovori i dalje ističu 31. decembra.
Bečarevićev prijedlog: Član 137. i najviše 10 posto
Bečarević svoj prijedlog oblikuje kao zahtjev koji privredni subjekti mogu uputiti Vladi FBiH. Njegova polazna tačka je zakon.
Pravni osnov. Kako navodi, osnov za ograničenje rasta cijena predstavlja član 137. Zakona o električnoj energiji FBiH, kojim su propisane mogućnosti postupanja u slučaju ugrožene sigurnosti snabdijevanja, uključujući posebne mjere u oblasti formiranja i kontrole cijena, pod zakonom utvrđenim uslovima. Na isti član ranije je za Oslobodjenje.ba ukazao i energetski stručnjak Almir Muhamedbegović, uz ocjenu da Vlada to "vjerovatno može uraditi i sad", ali da sumnja da će htjeti.
Ekonomska argumentacija. Bečarević osporava sam način na koji EPBiH obrazlaže poskupljenje. Elektroprivreda se, među ostalim, poziva na projekcije budućih cijena na berzama.
"Projekcije budućih kretanja cijena predstavljaju procjene mogućih tržišnih okolnosti, a ne potvrđene i ostvarene troškove nabavke električne energije", navodi on.
Zato, smatra, takve projekcije same po sebi ne mogu biti dovoljan osnov za značajno povećanje cijena.
"Odluke o povećanju cijena moraju se zasnivati na provjerljivim ekonomskim pokazateljima, stvarnim troškovima poslovanja, ostvarenim rezultatima i objektivnoj procjeni tržišnih okolnosti, a ne isključivo na pretpostavkama o budućim kretanjima cijena", kaže Bečarević.
Pet zahtjeva Vladi FBiH
Bečarević predlaže da Vlada FBiH:
1. Hitno razmotri ograničenje rasta cijene struje za privredne subjekte na maksimalno 10 posto u odnosu na referentnu cijenu iz prethodnog ugovornog perioda.
2. Zaduži EPBiH da dostavi detaljnu analizu razloga za poskupljenje, uz jasno razdvajanje stvarno ostvarenih troškova od projekcija budućih tržišnih cijena.
3. Utvrdi postoje li zakonski uslovi za primjenu člana 137. i odgovarajuće mjere kontrole cijena.
4. Uzme u obzir ostvarene finansijske rezultate EPBiH, stanje na tržištu i potrebu zaštite konkurentnosti domaće privrede.
5. U najkraćem roku utvrdi model ograničenja rasta cijena koji će spriječiti prekomjerno povećanje troškova poslovanja, uz očuvanje finansijske stabilnosti elektroenergetskog sistema.
"Zaštita domaće privrede od naglog rasta cijena električne energije mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike Federacije BiH", zaključuje Bečarević.
Privredu poziva da "ne ostane samo na izražavanju nezadovoljstva", nego da zajednički pokrene inicijativu prema Vladi.
"Vrijeme je da se, uz kritiku, ponude i konkretna rješenja u interesu privrede i građana Federacije BiH."
Projekcije ili stvarni troškovi?
Bečarevićev ključni argument nije usamljen. I ekonomski analitičar Igor Gavran ranije je ocijenio da cijene na evropskim berzama nemaju veze s troškovima proizvodnje u BiH, jer su energetski miks i struktura troškova EPBiH potpuno drugačiji.
Kako posluje EPBiH u 2026.
Bečarević ističe da je EPBiH, prema raspoloživim podacima, poslovala pozitivno zaključno s trećim kvartalom 2026. Javno objavljeni podaci za cijeli treći kvartal nisu nam bili dostupni, ali podaci za prvo polugodište potvrđuju trend: prema saopćenju iz avgusta, EPBiH je prvih šest mjeseci 2026. završila s dobiti od 10,4 miliona KM. To je znatno više od dobiti od svega 220.000 KM, koliko je planom poslovanja bilo predviđeno za cijelu 2026.
Isti dokumenti, međutim, pokazuju i drugu stranu. Revidirani plan poslovanja, koji je skupština usvojila 12. novembra, navodi da se EPBiH od početka 2026. suočava s "konstantnim rizikom od nelikvidnosti", da je pokrenula kratkoročno zaduženje od 50 miliona KM, i da će stanje gotovine na računima do kraja godine pasti s 39 na 4,8 miliona KM. Godinu 2025. EPBiH je završila s gubitkom od oko 52 miliona KM, ponajviše zbog manjka uglja i skupe kupovine struje na tržištu.
Upravo zato je Bečarevićev drugi zahtjev možda i najvažniji: da EPBiH javno i provjerljivo razdvoji ono što je stvarni trošak od onoga što je procjena. Ako je dobit u 2026. stvarna, a poskupljenje se pravda pretpostavkama o 2027., privreda ima pravo da zna koliko od tih 29 posto pokriva stvarne troškove, a koliko rizik koji EPBiH prebacuje na kupce.
Druga strana
Radi potpune slike, i stručnjaci koji su kritični prema EPBiH upozoravaju da dio privrede ugovore potpisuje prekasno. Almir Muhamedbegović i Damir Miljević su za Oslobodjenje.ba isticali da je najbolje vrijeme za ugovaranje kraj februara ili početak marta, kada su cijene najniže, a ne novembar i decembar. EPBiH također navodi da je dio kupaca ugovore za 2027. potpisao ranije u godini, po povoljnijim uslovima.
Lopta je kod Vlade
Bečarevićev prijedlog Vladi FBiH ne nudi samo kritiku, nego i put. Vlada ga je, uostalom, već prolazila: za 2022., 2023. i 2024. ograničavala je rast cijena struje za firme na najviše 20 posto godišnje, a za 2025. rast za dugogodišnje kupce EPBiH ograničen je upravo na 10 posto. Ograničenje na 10 posto, dakle, nije presedan, nego ponavljanje odluke od prije godinu dana.
U narednim danima, prije isteka roka koji je postavilo Ekonomsko-socijalno vijeće, Vlada FBiH mora odgovoriti na nekoliko konkretnih pitanja:
1. Hoće li zatražiti od EPBiH analizu u kojoj su stvarni troškovi odvojeni od projekcija, kako predlaže Bečarević?
2. Postoje li, po procjeni Vlade, uslovi za primjenu člana 137. Zakona o električnoj energiji?
3. Ako je EPBiH u 2026. u plusu, zašto je rast od 29 posto neophodan, a ne rast od 10 posto kao 2025.?
4. Hoće li eventualno ograničenje vrijediti i za firme koje su ugovore već potpisale?
5. Ko će, ako se cijena ograniči, pokriti razliku: EPBiH kroz uštede i restrukturiranje, budžet, ili niko, jer razlika stvarno ne postoji?
Odgovori na ta pitanja odlučit će o tome hoće li 2027. za firme na području EPBiH početi s 10, 20 ili 29 posto skupljom strujom. I, kako to Bečarević formuliše, hoće li zaštita domaće privrede postati prioritet ekonomske politike, ili ostati samo tema rasprava.







Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.