Arheolozi otkrili tajnu zida starog 3.000 godina kod Travnika: Nije služio za odbranu

Na neuglednom uzvišenju iznad doline Lašve kod Travnika nalazi se kamena konstrukcija duga 63 metra koja je decenijama skrivala jednu od zanimljivijih arheoloških priča ovog područja.

Lokalitet se zove Begića Glavica, a dugo nije bio ucrtan ni na arheološkim kartama.

Odgovor na pitanje čemu je služio zid počeo se nazirati tek nakon što su arheolozi počeli kopati ispod njegove površine.

Sve počelo pronalaskom bronzanih predmeta

Istraživanje je dobilo novi zamah 2022. godine, kada su neovlašteni tragači metalnim detektorima u blizini vidljivog kamenog zida pronašli ostavu sa nekoliko stotina bronzanih predmeta.

Među njima su bile kopče za pojas, ukrasni okovi i fragmenti lima.

Nalazi su predani Zavičajnom muzeju Travnik, a dio predmeta datiran je u 6. stoljeće prije nove ere.

Otkriće je privuklo pažnju arheologa Austrijskog arheološkog instituta i bosanskohercegovačkih institucija, koji su tokom 2024. i 2025. godine proveli sistematska iskopavanja na lokalitetu.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Archaeologia Austriaca, koji izdaje Austrijska akademija nauka.

Ispod zida pronašli spaljenu građevinu

Najzanimljivije otkriće uslijedilo je ispod kamenog zida.

Arheolozi su pronašli ostatke spaljene građevine – pougljenjene daske, ostatke podnice, jasno definisanu hodnu površinu i keramičke posude koje su ostale na mjestu nakon požara.

Posebno se izdvajaju dva velika pitosa, odnosno velike keramičke posude.

Jedan je pronađen prevrnut, dok je drugi namjerno ukopan uspravno u zemlju.

Još važnije, slojevi zemlje pokazali su da kameni zid nije izgrađen pored spaljene građevine.

Podignut je direktno preko njenih ostataka.

Radiokarbonske analize ukazuju da je požar izbio između 11. i 9. stoljeća prije nove ere, dok se šira aktivnost na ovom lokalitetu može pratiti od 13. do 9. stoljeća prije nove ere.

Nije bila utvrda

Iako bi se na prvi pogled moglo pretpostaviti da je zid služio za odbranu, nalazi ukazuju na sasvim drugačiju namjenu.

Na platou nisu pronađeni ostaci kuća, ognjišta niti svakodnevnog otpada, što bi se očekivalo na prostoru stalnog naselja ili utvrde.

Umjesto toga, unutar zidne konstrukcije pronađeni su pažljivo položeni predmeti – nakit, nanogvice, narukvice, spirale, slomljeni vrh koplja i ukrasna igla srednjoevropskog porijekla.

Pronađena je i mala glinena figura koja objedinjuje ljudske i životinjske karakteristike.

Sve to arheolozima daje sasvim drugačiju sliku o namjeni lokaliteta.

Tragovi kulture koja je povezivala različite krajeve

Posebnu pažnju privukla je keramika s kaneliranom i fasetiranom dekoracijom.

Takva keramika razlikuje se od one pronađene na obližnjim gradinama, a povezuje se s kulturom polja sa žarama, koja je bila rasprostranjena na području Karpatske kotline i Podunavlja.

Zanimljivo je i da kamen od kojeg je zid izgrađen nije pronađen u neposrednoj blizini lokaliteta.

Bijeli krečnjak morao je biti dopremljen s najmanje 1,5 kilometara udaljenosti.

To ukazuje da izgradnja nije bila slučajan ili mali poduhvat, već da je zahtijevala organizaciju i angažman većeg broja ljudi.

Mjesto okupljanja i obreda?

Na osnovu dosadašnjih nalaza autori istraživanja zaključuju da Begića Glavica vjerovatno nije bila klasično naselje niti utvrda.

Umjesto toga, lokalitet je mogao služiti kao mjesto okupljanja i održavanja ceremonijalnih događaja.

Pažljivo položeni predmeti, neobična glinena figura, ostaci spaljene građevine i karakteristike keramike zajedno ukazuju na prostor koji je imao posebnu funkciju za zajednicu koja je ovdje živjela prije gotovo 3.000 godina.

Istraživanja Begića Glavice se nastavljaju, a nova iskopavanja mogla bi ponuditi dodatne odgovore o ljudima koji su na ovom prostoru živjeli, okupljali se i izvodili obrede mnogo prije nastanka poznatih srednjovjekovnih gradova i naselja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.