Argentina planira AI centar koji bi trošio struje kao gotovo tri Buenos Airesa

Argentinski predsjednik Javier Milei nastoji privući velike tehnološke kompanije i investitore poreznim olakšicama i minimalnom regulacijom umjetne inteligencije. 

Jedna od glavnih destinacija za takva ulaganja je Patagonija, gdje bi mogao biti izgrađen podatkovni centar čija bi godišnja potrošnja električne energije bila gotovo tri puta veća od potrošnje cijelog Buenos Airesa.

EKOLOŠKA ISTRAGAGoogle krčio šumu za AI centar, Finska zaustavila radove i pokrenula istragu

Dok se pojedine lokalne zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi protive izgradnji velikih podatkovnih centara zbog njihovog utjecaja na infrastrukturu i okoliš, Argentina pokušava privući investitore znatno liberalnijim pristupom. Milei najavljuje da neće uvoditi regulaciju umjetne inteligencije, a predložio je i smanjenje poreza na dobit za velike investicijske projekte.

Patagonija se nameće kao zanimljiva lokacija zbog velikih površina slobodnog zemljišta, hladnije klime i snažnih vjetrova. Dodatnu prednost predstavlja plin iz škriljevca s nalazišta Vaca Muerta, koji bi se mogao koristiti za proizvodnju električne energije i hlađenje postrojenja.

Milei, koji često objavljuje sadržaje kreirane umjetnom inteligencijom, otišao je i korak dalje te predložio osnivanje takozvanih neljudskih korporacija kojima bi upravljali AI agenti, prenosi Euronews.

- Nećemo regulirati umjetnu inteligenciju. Ostat će slobodna, izjavio je Milei prošlog mjeseca u Američkoj privrednoj komori u Washingtonu.

Prema evidenciji posjeta, s argentinskim predsjednikom i njegovim saradnicima posljednjih mjeseci sastajali su se brojni predstavnici tehnološkog sektora. Među njima su investitor Peter Thiel te predstavnici kompanija OpenAI, Amazon, Google i Oracle, kao i firmi specijaliziranih za izgradnju podatkovnih centara.

Prema dokumentima argentinskog Ministarstva vanjskih poslova, američka kompanija Crusoe, koja je učestvovala u izgradnji glavnog kampusa OpenAI-ja u Teksasu, ove godine zatražila je razgovore s argentinskim energetskim zvaničnicima o mogućim ulaganjima uz podršku američke vlade.

- U gusto naseljenim dijelovima SAD-a i Evrope postoji veliki pritisak na elektroenergetsku mrežu i vodi se borba oko toga ko bi trebao dobiti električnu energiju, izjavila je Marta Zlotkowska, direktorica međunarodnog razvoja poljske kompanije Green Capital.

Ta kompanija planira u Patagoniji izgraditi podatkovni centar vrijedan tri milijarde dolara, odnosno približno 2,7 milijardi eura, koji bi iznajmljivala velikim tehnološkim kompanijama za obradu podataka i AI operacije. Ipak, zasad nije osigurala nijednog klijenta.

- Uporedili smo potencijalne lokacije za projekat širom svijeta i Argentina, odnosno Patagonija, pokazala se najboljom u svakoj kategoriji, kazala je Zlotkowska.

Porezne olakšice za milijarderska ulaganja

Kako bi privukao investitore uprkos dugogodišnjoj ekonomskoj nestabilnosti zemlje, Milei promovira paket poticaja kojim bi se porez na dobit za projekte vrijedne najmanje milijardu dolara u sektoru umjetne inteligencije i drugim novim industrijama smanjio s 25 na 15 posto. Prijedlog još čeka odobrenje Senata.

Međutim, ostaje nejasno koliko bi od takvih ulaganja imali koristi sami građani Argentine. Podatkovni centri uglavnom ne zahtijevaju veliki broj zaposlenih, a predložene olakšice ne obavezuju kompanije da dio svojih računarskih kapaciteta stave na raspolaganje domaćim korisnicima niti da javno objavljuju podatke o potrošnji električne energije i vode.

- Ne govorimo o podatkovnim centrima koji su osmišljeni kako bi ojačali tehnološki suverenitet Argentine. Računarski kapaciteti bit će dostupni tamo gdje ih budu trebali OpenAI ili druge kompanije, upozorio je Alan Rocha Varsanyi, istraživač argentinske ekološke organizacije Observatorio Petrolero Sur.

Patagonija kao novo središte AI industrije

Uprkos ambicioznim najavama, Argentina još zaostaje u regionalnoj utrci za privlačenje velikih podatkovnih centara. Susjedne zemlje već nude povoljnije zemljište, obnovljive izvore energije i sve kvalitetnije optičke veze s američkim tehnološkim kompanijama.

Milei smatra da upravo odbijanje regulacije može predstavljati prednost Argentine, posebno u odnosu na Evropsku uniju i sve veći broj američkih saveznih država koje uvode nova pravila za razvoj umjetne inteligencije.

Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup ostavlja prostor za ozbiljne zloupotrebe, uključujući masovni nadzor i kibernetičke napade.

- Bez pravila će Argentina postati laboratorij, kao što kompanije odlaze u zemlje u razvoju kako bi testirale neobične lijekove koje ne mogu testirati u razvijenim državama, upozorio je Nicolás Wolovick, profesor računarskih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Córdobi.

Probleme u uspostavljanju regulatornog okvira priznaju i pojedini članovi argentinske vlade. Jedan visoki zvaničnik, koji nije ovlašten javno govoriti o ovom pitanju, navodi da kompanije još čekaju jasna pravila o treniranju AI modela na autorskim djelima i prijenosu ličnih podataka u inostranstvo.

Serveri umjesto ovaca

U ruralnim dijelovima patagonijske provincije Chubut tradicionalno se živi od stočarstva, posebno uzgoja ovaca i proizvodnje vune. Međutim, višedecenijske suše, prekomjerna ispaša i rast troškova otežali su poslovanje stočara, zbog čega pojedini u novim tehnološkim projektima vide priliku za dodatne prihode.

- Uzgajivači ovaca intenzivno traže alternative koje bi im donijele dodatne prihode, rekao je Francisco Sáenz, poljoprivredni inženjer i stočar čija se porodica već četiri generacije bavi ovim poslom.

Njegova porodica jedna je od 14 vlasnika zemljišta koji su kompaniji Green Capital iznajmili ukupno 130.000 hektara za planirani podatkovni centar. Prema najavama, stočari bi i nakon izgradnje postrojenja trebali nastaviti uzgajati ovce na tom području.

Početak gradnje ne očekuje se prije 2028. godine. Kada bi kompleks dostigao puni kapacitet, njegova godišnja potrošnja električne energije bila bi približno 2,7 puta veća od ukupne potrošnje Buenos Airesa tokom 2025. godine.

Iz Green Capitala tvrde da će svu potrebnu električnu energiju proizvoditi samostalno, kombinacijom vjetroturbina, solarnih elektrana i plinskih generatora, kako dodatno opterećenje ne bi palo na argentinsku elektroenergetsku mrežu.

Pokrajinske vlasti očekuju milijarde dolara ulaganja, otvaranje visokokvalificiranih radnih mjesta i stvaranje tržišta za višak električne energije proizvedene iz vjetra.

Ipak, stanovnici obližnjeg Trelewa smatraju da za sada nemaju dovoljno informacija kako bi procijenili stvarne posljedice projekta. Ekološke studije još su u toku, potrebne dozvole nisu izdate, a kompanija nije objavila koliko će vode biti potrebno za rad postrojenja niti koliki dio energije planira proizvoditi iz plina.

- Informacija je jednostavno premalo. Možda ćemo mi imati vode dok ne ostarimo, ali naša djeca će ostati ovdje i neće imati te resurse, izjavila je 46-godišnja Cristina Gibón, koja strahuje od mogućih ekoloških posljedica.

Zbog zabrinutosti dijela stanovništva, manja grupa građana Trelewa organizirala se putem interneta i na glavnom gradskom trgu pod sloganom „Trelew slobodan od podatkovnih centara“.

Otpor projektu vidljiv je i u argentinskom Kongresu. Zastupnici su nedavno optužili Mileija da „rasprodaje zemlju“, tokom rasprave o interesima milijardera Petera Thiela u Argentini. Opozicija je, između ostalog, uspjela izdejstvovati izmjene zakona koji je trebao olakšati strano vlasništvo nad zemljištem, kao i zaustavljanje prijedloga prema kojem bi AI agenti mogli upravljati kompanijama.

Sáenz, međutim, smatra da su takve reakcije dio uobičajenog odnosa argentinske javnosti prema velikim stranim investicijama.

- Kad god strana kompanija želi uložiti veliki novac u Argentinu, pojave se brojne kritike. Prva reakcija mnogih je: „Ne, to su strašni ljudi koji dolaze izvana kako bi uzeli naše resurse“. Ne kažem da su velike korporacije nešto najbolje na svijetu. Samo kažem da, kada pogledam druge zemlje, tamo vidim stabilne ekonomije, zaključio je Sáenz.