Američki zakonodavci se obratili Trumpu, traže uvođenje sankcija zvaničnicima iz RS

Dvostranačka grupa visokopozicioniranih američkih zakonodavaca zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima u entitetu Republika Srpska, koje su im ukinute u oktobru 2025. godine.

Zahtjev dolazi nakon što su u RS-u pokrenuta saslušanja saradnika Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida.

"Ćeraćemo se još"Još dva saradnika MC Srebrenica dobila poziv na saslušanje, Suljagić oštro reagovao

- Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja da su sadašnji i bivši zaposlenici, kao i saradnici Memorijalnog centra Srebrenica, pozvani na ispitivanje, navodi se u zajedničkom saopćenju koje je ekskluzivno objavio američki digitalni medij Semafor.

Iza inicijative stoji snažna dvostranačka koalicija koju čine uticajni članovi američkog Senata i Predstavničkog doma.

Među potpisnicima su članica Senata za vanjske odnose (Demokrata, New Hampshire) Jeanne Shaheen, predsjedavajući Senata za oružane snage (Republikanac, Mississippi) Roger Wicker, predsjedavajući Senata za pravosuđe (Republikanac, Iowa) Chuck Grassley, član Senata (Demokrata, Illinois) Dick Durbin, zastupnik (Demokrata, Massachusetts) Bill Keating i zastupnik (Republikanac, Ohio) Mike Turner.

Američki zakonodavci direktno su pozvali Trumpovu administraciju da primijeni odredbe ovogodišnjeg zakona o odbrani, kojim je predviđeno uvođenje sankcija svakoj osobi za koju predsjednik utvrdi da "prijeti sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg područja države na Zapadnom Balkanu".

Iz Bijele kuće i State Departmenta za sada nisu odgovorili na upite medija o ovom pitanju.

Odnosi između Washingtona i Banje Luke u posljednjem periodu doživjeli su niz neobičnih preokreta, navodi Semafor. Američka administracija je prošle godine ukinula sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske ulažu značajna sredstva u lobiranje u Washingtonu. Prema navodima ovog medija, RS je potrošila stotine hiljada dolara kako bi lobirala kod Trumpove administracije. Dodik je nedavno izjavio da ih upravo to "ohrabruje da kažu Republika Srpska na prvom mjestu".

Aktuelni pristup američke administracije prema Balkanu kritikovao je i Jim O'Brien, bivši pomoćnik državnog sekretara za evropske poslove u administraciji Joea Bidena.

- Imate situaciju u kojoj entitet, u čije ime je počinjen genocid, ima finansijski i politički interes da bude vrlo blizak ovoj administraciji. Sumnjam da je to razlog zašto administracija nerado podržava bilo kakvu izjavu koja podsjeća ljude na nasilje koje je bilo dio rata, a posebno na genocid koji se dogodio oko Srebrenice, poručio je O'Brien, analizirajući politiku Trumpove administracije prema Balkanu.

Osim pitanja sankcija, američki i međunarodni zvaničnici suočavaju se i sa ozbiljnim zastojem u procesu imenovanja nasljednika na funkciji visokog predstavnika u BiH.

Do zastoja je došlo nakon što su SAD ranije ove godine insistirale da aktuelni visoki predstavnik podnese ostavku, uz prijedlog da ga naslijedi italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.

Politički analitičari u Washingtonu upozoravaju da bi trenutna diplomatska neizvjesnost mogla imati i ekonomske posljedice.

Postoji bojazan da bi politička previranja u BiH mogla ugroziti napore Trumpove administracije da realizuje strateški projekt izgradnje naftovoda vrijedan milijardu dolara, čiju bi realizaciju trebala voditi američka kompanija direktno povezana s predsjednikom SAD-a.