U samom srcu Evrope nastala je nova država, nalazi se ispod zemlje

Kada se govori o Švicarskoj, većina će prvo pomisliti na Alpe, satove, banke i uređenu željezničku mrežu. Međutim, ispod planinskog masiva krije se jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi – podzemna mreža tunela duga više od 2.000 kilometara.

Cilj ovog ambicioznog projekta nije bio samo skratiti vrijeme putovanja, već prije svega zaštititi osjetljivi alpski ekosistem i smanjiti broj teretnih kamiona koji svakodnevno prolaze kroz planinske doline.

Više od 1.400 tunela ispod Alpa

Ispod švicarskih Alpa danas se nalazi više od 1.400 tunela. Njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na oko 21,5 milijardi eura.

Mrežu ne čine samo željeznički tuneli, već i cestovni prolazi te podzemni objekti namijenjeni vodnoj i energetskoj infrastrukturi.

Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih poduhvata u Evropi, koji je u potpunosti promijenio način transporta kroz jedno od najosjetljivijih prirodnih područja kontinenta.

Manje kamiona, više vozova

Glavni cilj projekta bio je preusmjeravanje teretnog saobraćaja sa autocesta na željeznicu.

Na taj način smanjen je broj kamiona koji prolaze kroz alpske doline, čime su smanjeni zagađenje zraka, buka i rizik od saobraćajnih nesreća na zahtjevnim planinskim dionicama.

Švicarska je dodatno uvela posebne naknade za teška teretna vozila koje zavise od prijeđene udaljenosti, što je mnoge transportne kompanije podstaklo da robu prevoze željeznicom.

Važni i zbog klimatskih promjena

Podzemni tuneli imaju još jednu važnu ulogu – štite željezničku i cestovnu infrastrukturu od lavina, odrona i klizišta.

Zbog sve češćih ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskim promjenama, ovakva infrastruktura omogućava da ključne saobraćajne veze ostanu u funkciji čak i kada su površinski putevi blokirani.

Najduži željeznički tunel na svijetu

Mreža tunela dio je projekta Nova željeznička veza kroz Alpe (NRLA), čiju okosnicu čine tri velika tunela – Lötschberg, Gotthard i Ceneri.

Najpoznatiji među njima je Gotthardski bazni tunel, dug 57 kilometara, koji je trenutno najduži željeznički tunel na svijetu.

Putničkim vozovima potrebno je oko 20 minuta da prođu cijelom njegovom dužinom, a tunel značajno ubrzava vezu između sjevernog i južnog dijela Švicarske.

Primjer održivog razvoja

Švicarski model pokazuje da velika infrastrukturna ulaganja mogu biti usmjerena i na zaštitu prirode.

Umjesto širenja cestovne mreže, Švicarska je odlučila teretni saobraćaj preusmjeriti na željeznicu, smanjiti emisije štetnih gasova i očuvati alpski ekosistem.

Više od 2.000 kilometara tunela ispod Alpa danas predstavlja jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata modernog doba i primjer kako se razvoj saobraćaja može uskladiti sa zaštitom okoliša, piše klik.hr.