Šta se zapravo događa s vašim tijelom tokom svakog leta avionom?

Letenje avionom za većinu zdravih ljudi nije opasno, ali mnogi nakon slijetanja imaju osjećaj umora, žeđi, nadutosti, glavobolje ili "teške glave". Razlog je kombinacija suhog zraka u kabini, promjene pritiska, manjeg udjela kisika i dugotrajnog sjedenja.

Iako se organizam većine putnika brzo prilagodi, avion nije prirodno okruženje za ljudsko tijelo. Na visini od oko 10.000 metara ono prolazi kroz niz promjena koje zapravo počinju i prije samog polijetanja.

Stres počinje već na aerodromu

Farmaceutkinja Thorrun Govind objašnjava da se nivo stresa kod mnogih putnika povećava još prije ulaska u avion. Gužve, redovi, sigurnosne kontrole, provjera dokumenata i strah da smo nešto zaboravili dovoljni su da organizam pređe u stanje pojačane pripravnosti.

Stručnjaci ističu i da aerodromi mogu djelovati dezorijentirajuće. Nakon prolaska sigurnosne kontrole putnici se nalaze u svojevrsnom međuprostoru između polazišta i odredišta, gdje se lako izgubi osjećaj za vrijeme i svakodnevnu rutinu.

Psiholog Steve Taylor sa Leeds Beckett University smatra da osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom ljudima pruža osjećaj sigurnosti, pa njegov gubitak može povećati anksioznost.

Zašto se osjećamo umorno?

Nakon polijetanja pritisak u kabini održava se na nivou koji odgovara nadmorskoj visini između 1.800 i 2.400 metara. Zbog toga nivo kisika u krvi može pasti sa oko 97 na približno 90 posto.

Za većinu zdravih osoba to nije opasno, ali može objasniti zašto se tokom ili nakon leta osjećaju umorno, usporeno ili blago omamljeno. Manja količina kisika znači i nešto slabiju opskrbu mozga, što može utjecati na koncentraciju i budnost.

Zašto su koža i oči suhi?

Vlažnost zraka u avionskoj kabini najčešće iznosi između 10 i 20 posto, što je znatno manje nego u većini domova. Zbog toga putnici često osjećaju suhoću očiju, nosa, grla i kože.

Govind ističe da to ne znači da organizam odmah postaje ozbiljno dehidriran, već da suhi zrak prvenstveno isušuje vanjske dijelove tijela. Posebno su osjetljive osobe koje nose kontaktne leće.

Stručnjaci savjetuju da se tokom leta pije dovoljno vode, dok bi alkohol trebalo ostaviti za dolazak na odredište jer može dodatno pojačati žeđ i glavobolju.

Zašto hrana u avionu ima drugačiji okus?

Promjena pritiska i suh zrak utiču i na osjet okusa. Budući da miris ima ključnu ulogu u doživljaju hrane, slabiji osjet mirisa čini da slatka i slana hrana djeluju manje intenzivno.

Zbog toga je avionska hrana često jače začinjena, a proizvodi bogati umami okusom, poput paradajza, mesa i gljiva, mnogima imaju izraženiji i ugodniji okus nego na tlu.

Zašto smo naduti?

Nadutost tokom leta nije samo subjektivan osjećaj. Kako pritisak u kabini opada, plinovi u probavnom sistemu se šire, zbog čega mnogi osjećaju napuhanost, naročito na dužim letovima.

Isti princip objašnjava i začepljenost ili pucketanje u ušima, jer se zrak u srednjem uhu i sinusima prilagođava promjeni pritiska.

Kako ublažiti tegobe?

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mjera:

pijte dovoljno vode tokom leta;
izbjegavajte veće količine alkohola i kofeina;
povremeno ustanite i prošetajte kabinom;
razgibavajte noge dok sjedite;
na dužim letovima razmislite o kompresijskim čarapama ako ste skloni oticanju nogu.

Nakon slijetanja korisno je što prije izaći na dnevno svjetlo i prilagoditi se lokalnom vremenu. Stručnjak za wellness John La Puma savjetuje da se odmah usvoji ritam destinacije jer upravo prirodna svjetlost najbrže pomaže organizmu da prilagodi unutrašnji biološki sat.

Kod kraćih promjena vremenskih zona tijelo se uglavnom oporavi za dan ili dva, a umor nakon leta često nije posljedica jet laga, već kombinacije nedostatka sna, dugotrajnog sjedenja, suhog zraka i boravka u zatvorenom prostoru.