BiH ima neobičnu rijeku, nestaje pod zemljom, a izbija kod Dubrovnika

Trebišnjica, jedna od najdužih ponornica na svijetu, predstavlja jedinstven prirodni fenomen istočne Hercegovine. Na površini teče 96,5 kilometara, dok se njen tok nastavlja kroz podzemne kanale, a vode se nakon desetina kilometara pojavljuju na različitim izvorima u Hercegovini i Hrvatskoj.

Ukupna dužina njenog toka, uključujući podzemni dio, procjenjuje se na oko 187 kilometara. Ovaj složeni kraški sistem povezuje polja istočne Hercegovine s izvorima koji pripadaju slivovima Jadranskog mora i Neretve.

Voda koja ponire u Popovom polju ne izbija na samo jednom mjestu. Dio podzemnih voda pojavljuje se na izvoru Omble kod Dubrovnika, dio na podmorskim vrelima u blizini Slanog, dok se drugi dio vraća na površinu kod Čapljine, u slivu Neretve.

Kako Trebišnjica nestaje pod zemljom?

Istočna Hercegovina područje je bogato krečnjakom, stijenom koju voda tokom dugih vremenskih perioda postepeno rastvara. Tako nastaju pukotine, podzemni kanali i pećine kroz koje voda može prelaziti velike udaljenosti.

Trebišnjica ponire na više lokacija, među kojima su Cerničko i Fatničko polje. Najveći ponori nalaze se u donjem dijelu Popovog polja, nedaleko od granice s Hrvatskom. Među njima se posebno izdvajaju ponori Doljašnica i Ponikva.

Od Fatničkog polja do izvora kod Bileće voda pod zemljom prelazi približno 30 kilometara.

Posebno je zanimljiv primjer Omble kod Dubrovnika. Ova kratka rijeka, duga svega nekoliko desetina metara, napaja se vodama iz podzemnog kraškog sistema povezanog s Trebišnjicom. Iako je njen površinski tok veoma kratak, prosječni protok iznosi oko 24 kubna metra vode u sekundi, piše N1.

Popovo polje nekada je mjesecima bilo pod vodom

Prije izgradnje hidroenergetskog sistema na Trebišnjici, Popovo polje je tokom jeseni i zime redovno bilo izloženo velikim poplavama. Voda se na pojedinim dijelovima zadržavala mjesecima, zbog čega su se naselja uz rubove polja prilagođavala sezonskom plavljenju.

Velike promjene počele su izgradnjom hidroenergetskih objekata na Trebišnjici.

Brana Grančarevo kod Bileće, izgrađena 1967. godine, omogućila je formiranje Bilećkog jezera, koje se prostire na oko 33 kvadratna kilometra i doseže dubinu od 104 metra.

Dvanaest godina kasnije, 1979. godine, korito Trebišnjice kroz Popovo polje obloženo je betonom u dužini od 67 kilometara. Cilj ovog zahvata bio je sprečavanje gubitka vode kroz manje ponore i njeno usmjeravanje prema hidroenergetskim postrojenjima.

Danas se voda tunelima usmjerava prema hidroelektranama na području Trebinja, Dubrovnika i Čapljine. Hidroelektrane Trebinje i Dubrovnik zajedno godišnje proizvedu oko 2,19 milijardi kilovat-sati električne energije.

Podzemni svijet izuzetne biološke raznolikosti

Podzemni sistem povezan s Trebišnjicom značajan je i zbog bogatstva pećinskog svijeta. Jedno od najpoznatijih staništa nalazi se u pećini Vjetrenici kod Zavale, na rubu Popovog polja.

U Vjetrenici je zabilježeno više od 200 životinjskih vrsta, a za približno 37 njih ovo područje predstavlja mjesto na kojem su prvi put naučno opisane.

Izuzetna prirodna vrijednost pećine potvrđena je i 2024. godine, kada je Vjetrenica upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

Trebišnjica zato nije samo rijeka koja protiče kroz istočnu Hercegovinu. Njeni površinski i podzemni tokovi čine složen hidrološki sistem koji povezuje kraška polja, podzemne kanale i izvore na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.