11 "loših navika" koje vam zapravo mogu koristiti, nauka otkriva zašto

Brojne svakodnevne navike godinama imaju reputaciju nezdravih ili jednostavno loših, ali naučna istraživanja pokazuju da slika nije uvijek tako jednostavna. Preskakanje doručka, kafa, jaja, masnija hrana, društvene mreže, pa čak i popodnevno spavanje nalaze se među navikama za koje postoje istraživanja koja ukazuju na moguće koristi.

Preskakanje doručka

Doručak nije obavezan obrok, iako se dugo smatralo da njegovo preskakanje može dovesti do povećanja tjelesne težine. Neka istraživanja pokazala su suprotno – povremeno preskakanje obroka ili post nekim ljudima mogu pomoći u gubitku kilograma. Jedan od popularnih oblika povremenog posta podrazumijeva 16 sati bez hrane i osam sati tokom kojih se jede, zbog čega mnogi prvi obrok pomjeraju na kasnije i praktično preskaču doručak.

Velika istraživanja pokazala su da povremeni post može biti jednako efikasan za gubitak težine kao tradicionalne dijete. Istraživanja na životinjama ukazala su i na moguće dodatne koristi, poput smanjenja rizika od određenih vrsta raka i produženja životnog vijeka, ali te rezultate tek treba potvrditi kod ljudi, prenosi IFLScience.

Ispijanje kafe

Iako je kafa često bila predmet rasprava zbog mogućih zdravstvenih posljedica, postoje brojna istraživanja koja redovno konzumiranje ovog napitka povezuju sa smanjenim rizikom od raka i drugim mogućim zdravstvenim koristima, uključujući zaštitu od dijabetesa i pozitivan utjecaj na zdravlje srca.

Ipak, ljekari preporučuju da se dnevni unos kofeina ograniči na 400 miligrama, što odgovara količini u približno tri do četiri standardne šoljice filter-kafe.

Jaja nisu neprijatelj kakvim su nekada smatrana

Jaja su godinama bila na lošem glasu zbog sadržaja holesterola i masti. Međutim, ona istovremeno sadrže proteine te važne vitamine i minerale.

Cijela jaja bogata su, između ostalog, vitaminom B12 i fosforom, a sadrže i proteine te masti koji doprinose osjećaju sitosti.

Holesterol koji se nalazi u jajima, prema navedenim istraživanjima, kod zdravih ljudi ne mora dovesti do visokog nivoa holesterola u krvi.

Ni sve masnoće nisu loše

Tokom 1990-ih mnogi Amerikanci koji su željeli smršati birali su prehranu sa malo masti i mnogo škroba, margarin umjesto maslaca i proizvode označene kao nemasne.

Osam godina dugo istraživanje u kojem je učestvovalo gotovo 50.000 žena pokazalo je da žene na režimu prehrane s malo masti nisu smanjile rizik od raka dojke, raka debelog crijeva ili bolesti srca, niti su izgubile mnogo kilograma.

Novije preporuke ukazuju da zdrave masnoće, poput onih koje se nalaze u orašastim plodovima, ribi i avokadu, mogu biti dio prehrane kada se konzumiraju umjereno.

Društvene mreže nisu nužno štetne

Često korištenje društvenih mreža i dugo vrijeme provedeno pred ekranom predstavljaju se kao štetni za zdravlje, ali dio istraživanja na kojima se takvi zaključci zasnivaju imao je metodološke nedostatke.

U istraživanju objavljenom u časopisu Psychological Science, provedenom na više od 120.000 britanskih adolescenata, korištenje društvenih mreža nije bilo štetno za veliku većinu ispitanika. U nekim slučajevima bilo je povezano s većim osjećajem povezanosti i emocionalnom podrškom vršnjaka.

Istraživači su zaključili da umjerena upotreba digitalne tehnologije sama po sebi nije štetna i da može imati određene prednosti.

Energetsko piće

U tekstu se kao primjer navodi verzija Red Bulla bez šećera, koja sadrži deset kalorija, nema šećera i ima 80 miligrama kofeina. To je približno trećina količine kofeina u velikoj filter-kafi iz Starbucksa.

Za druge sastojke, među kojima su vitamini B grupe i taurin, navedena istraživanja pokazala su da su sigurni.

Jedna ili dvije čaše vina

Prekomjerna konzumacija alkohola je štetna, ali u tekstu se navode istraživanja prema kojima je umjerena konzumacija, približno jedne do dvije čaše vina ili piva dnevno, bila povezana s manjim rizikom od kognitivnog pada povezanog sa starenjem.

Jedno istraživanje objavljeno u Journal of Alzheimer's Disease pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale alkohol češće doživjele 85. godinu bez znakova kognitivnog pada od onih koje uopće nisu pile. Pregled 74 druga istraživanja također je utvrdio niži rizik od kognitivnog pada među umjerenim konzumentima u odnosu na osobe koje nisu konzumirale alkohol.

Isključivanje svih obavijesti možda nije najbolje rješenje

Obavijesti na telefonima često se povezuju sa stresom i smanjenom produktivnošću. Međutim, istraživanje u kojem su obavijesti potpuno isključene pokazalo je da su se učesnici osjećali više, a ne manje, pod stresom.

Bolje rezultate imala je druga opcija – primanje obavijesti u grupama umjesto u realnom vremenu. Ti učesnici naveli su da su bili manje pod stresom i sretniji od osoba koje su obavijesti primale uobičajeno ili ih uopće nisu dobijale.

Trening ne mora trajati satima

Za održavanje forme nije uvijek potrebno provoditi sate u teretani. Istraživanja ukazuju da kratki treninzi visokog intenziteta, poput sedmominutnog treninga, mogu biti korisni za izgradnju mišića i zaštitu srca.

Riječ je o intervalnim treninzima visokog intenziteta, poznatim kao HIIT. Fiziolog Chris Jordan naveo je da takvi treninzi mogu pružiti slične ili veće koristi za manje vremena u odnosu na tradicionalne, duže treninge umjerenog intenziteta.

Gluten nije nezdrav za svakoga

Gluten tijestu daje karakterističnu elastičnu strukturu i sam po sebi nije nezdrav sastojak za osobe koje nemaju celijakiju.

U tekstu se navodi i istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association koje osporava tvrdnje da je celijakija u porastu.

Kod osoba koje navode da su osjetljive na gluten, ali nemaju celijakiju, nadutost i druge probavne tegobe mogu biti povezane i s izbacivanjem prerađene i unaprijed pripremljene hrane koja često sadrži gluten, a ne nužno sa samim glutenom.

Popodnevno spavanje ne znači lijenost

Kratko spavanje tokom dana također ne mora biti loša navika. Neka istraživanja ukazuju na moguće zdravstvene koristi, posebno kod osoba koje nisu dovoljno spavale tokom noći.

U manjem istraživanju naučnici su uporedili efekte 30-minutnog spavanja sa efektima deset sati sna kod osoba koje su prethodno bile namjerno uskraćene za san. Obje vrste odmora pomogle su da se određeni pokazatelji imunološkog sistema, koji su se pogoršali zbog nedostatka sna, vrate prema normalnim vrijednostima.

Istraživač sna s Harvarda Robert Stickgold naveo je i da kratko spavanje nekim ljudima može pomoći u rješavanju problema u periodima kada im opadaju energija i koncentracija.