Halid kao AI: Portugal ima Amaliju, a mi bismo imali HALID-a

Ideja o razvoju posebnog modela vještačke inteligencije koji bi obuhvatio bosanski jezik i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine dobila je i ime - HALID. Irfan Mirza, jedan od vrhunskih stručnjaka za umjetnu inteligenciju i čovjek koji je svoje znanje stavio u službu Bosne i Hercegovine, je ovu zamisao predstavio kroz primjer Portugala i njihovog projekta Amalia, objašnjavajući zašto smatra da je važno da jezik, kultura i naslijeđe jedne zemlje budu zastupljeni u velikim jezičkim modelima.

Prema njegovom objašnjenju, problem s kojim se Portugal suočio pokazao se kada su pokušavali koristiti AI u vezi s dijelom svojih zakona. Odgovori koje su dobijali nisu bili vezani za portugalsko zakonodavstvo, nego su se oslanjali na brazilske zakone.

Irfan Mirza je to povezao s činjenicom da Portugal ima oko deset miliona, a Brazil oko 200 miliona stanovnika. Iako se u obje države govori portugalski, postoje razlike u jeziku, zakonima i kulturi. Nisu to radili namjerno, ali tako AI radi.

Portugal je zato krenuo u razvoj vlastitog velikog jezičkog modela koji bi bio zasnovan na njihovom portugalskom jeziku, zakonima i kulturi. Projekat je nazvan Amalia, prema poznatoj portugalskoj pjevačici Amaliji Rodrigues.

- To je veliki uspjeh za AI, veliki uspjeh za državu. Najviše što su nam dokazali jeste da postoji suverenitet vezan za AI. Prije smo mi definirali suverenitet kao da imate granice, imate vlast, ekonomiju, narod, i da ima priznanje od Ujedinjenih nacija. Pa sad je nam došlo nešto skroznovo, kazao je Mirza.

Upravo je Amalia bila polazište za ideju o sličnom modelu za BiH. Mirza smatra da postojeći AI modeli ne obuhvataju dovoljno suštinu bosanskog jezika i kulturne baštine.

- Vi imate bogatu, bogatu baštinu, svoju kulturu, umjetničku kulturu. Jezik je ovdje veoma važan, istakao je on.

Spomenuo je Maka Dizdara i Mešu Selimovića kao dio književne baštine te govorio o potrebi da takvi sadržaji budu zastupljeni u modelu.

Ideja je prvo dobila radni naziv „Heritage and Advanced Language“. Početna slova tih riječi daju skraćenicu HAL. Irfan Mirza je zatim razmišljao o tome kako naziv povezati s osobom koja bi za BiH imala prepoznatljivost kakvu Amalia Rodrigues ima u Portugalu.

Tada se u razgovoru pojavilo ime - Halid. HALID - Heritage, Archives, Language, Identity, Data. (baština, arhiva, jezik, identitet i podaci)

- Mislim da je zaslužio. Halida svi vole, govori Mirza.

Šta bi HALID trebao sadržavati?

Prema zamisli iznesenoj u razgovoru, takav model trebao bi bosanski jezik uključiti na naprednijem nivou, zajedno s kulturnom i umjetničkom baštinom. Pojam baštine objasnio i kroz ono što ljudi nasljeđuju i prenose sljedećim generacijama.

- Vaše porijeklo, odakle ste i šta ste prenijeli, šta su vas roditelji naučili, šta vi učite svoju djecu i svoju unučad. To je ta baština, objašnjava Mirza.

HALID je, dakle, predstavljen kao ideja modela vještačke inteligencije u kojem bi bosanski jezik i domaća kulturna baština imali znatno važnije mjesto, po uzoru na način na koji je Portugal kroz Amaliju krenuo u razvoj modela zasnovanog na vlastitom jeziku, zakonima i kulturi.

O bosanskom AI-u gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba i na O Kanalu u 17 sati.