Drva slabije griju, a pelet se raspada zbog grešaka pri skladištenju

Mnoga domaćinstva već su nabavila ogrjev za predstojeću zimu, ali način na koji čuvaju drva i pelet može značajno utjecati na kvalitet grijanja i ukupne troškove. Nepravilno skladištenje, posebno izlaganje vlazi, smanjuje učinkovitost goriva, povećava potrošnju i može izazvati probleme s pećima i dimnjacima.

Vlaga je jedan od najvećih neprijatelja ogrjevnog materijala. Mokra drva oslobađaju manje toplote tokom sagorijevanja, stvaraju više dima i doprinose nakupljanju čađi u pećima i dimnjacima. Pelet je još osjetljiviji jer zbog upijanja vlage može izgubiti svoja svojstva i postati neupotrebljiv.

Koliko dugo treba sušiti ogrjevna drva?

Svježe posječeno drvo može sadržavati između 40 i 50 posto vlage, dok bi za efikasno sagorijevanje u pećima i kaminima taj udio trebalo spustiti ispod 20 posto.

Prema preporukama američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), ogrjevno drvo trebalo bi sušiti najmanje šest mjeseci. Prije upotrebe preporučuje se provjeriti njegovu vlažnost posebnim mjeračem, koji se može nabaviti u trgovinama alata.

Za pravilno sušenje neophodna je dobra cirkulacija zraka. Drva je najbolje držati na otvorenom, podignuta od tla i zaštićena od kiše i snijega s gornje strane.

Potpuno prekrivanje ceradom ili drugim materijalom može imati suprotan učinak. Ako se spriječi strujanje zraka, vlaga se može zadržavati među cjepanicama, zbog čega će sušenje trajati duže.

Jedno od jednostavnih rješenja jeste slaganje drva na palete ili grede. Tako se sprečava njihov direktan kontakt s tlom i omogućava bolja cirkulacija zraka.

Zašto podrum i garaža nisu uvijek dobro rješenje?

Zatvoreni prostori, poput podruma i garaža, nisu uvijek pogodni za sušenje tek posječenog drveta, naročito ako nemaju odgovarajuću ventilaciju.

U takvim prostorijama vlaga se može zadržavati, što usporava proces sušenja i otežava postizanje potrebnog nivoa vlažnosti.

S druge strane, suha garaža ili podrum mogu biti dobro mjesto za čuvanje već osušenog ogrjeva, pod uslovom da su zaštićeni od vlage i da imaju odgovarajuće uslove.

Unošenje nekoliko cjepanica u kuću neposredno prije loženja može biti korisno, ali takav postupak ne može zamijeniti višemjesečno sušenje na odgovarajućem mjestu, prenosi Alo.rs.

Pelet je posebno osjetljiv na vlagu

Za razliku od ogrjevnog drveta, pelet može izgubiti upotrebnu vrijednost ako upije previše vlage.

Zbog svoje strukture lako je upija iz okoline. Nakon toga može nabubriti, početi se raspadati i postati manje efikasan tokom sagorijevanja.

Korištenje vlažnog peleta može izazvati i probleme u radu peći, uključujući začepljenje sistema za doziranje goriva.

Zbog toga proizvođači preporučuju da se pelet čuva u suhim prostorijama, zaštićenim od prodora vode i stvaranja kondenzacije. Relativna vlažnost zraka u prostoru za skladištenje, prema navedenim preporukama, ne bi trebala prelaziti 80 posto tokom godine.

Za čuvanje peleta mogu poslužiti suha garaža, spremište ili šupa, pod uslovom da vreće nisu izložene vlazi. Dugotrajno držanje na otvorenom nije preporučljivo jer vlaga postepeno može prodrijeti kroz ambalažu i narušiti kvalitet goriva.

Jednostavna mjera može spriječiti oštećenje peleta

Jedna od čestih grešaka jeste odlaganje vreća s peletom direktno na pod. Vlaga iz podloge ili voda koja se zadržava nakon kiše mogu doći u kontakt s ambalažom i postepeno oštetiti gorivo.

Problem se može izbjeći postavljanjem drvenih paleta ispod vreća. Na taj način ambalaža nije u direktnom dodiru s podom, čime se smanjuje mogućnost prodiranja vlage.

Pravilno skladištenje ogrjevnog drveta i peleta ne zahtijeva velika ulaganja, ali može značajno doprinijeti efikasnijem grijanju, manjoj potrošnji goriva i izbjegavanju nepotrebnih troškova tokom zime.