Cijene polovnih dizelaša padaju u Evropi, šta to znači za kupce u BiH?

Tržište polovnih automobila u Evropi prolazi kroz značajne promjene, a dizelska vozila, koja su godinama bila veoma tražena i popularna među kupcima iz Bosne i Hercegovine i regije, počela su gubiti vrijednost. Ovakav trend mogao bi utjecati i na cijene automobila koji se uvoze u BiH, iako to ne znači da će vozila automatski pojeftiniti u istoj mjeri.

Najizraženiji pad trenutno se bilježi u Norveškoj. Prema podacima portala Motor.no, zasnovanim na prodaji kompanije Nettbil, cijene polovnih dizelaša pale su za čak 18 posto između trećeg kvartala 2025. i istog perioda 2026. godine.

Dizelaši gube vrijednost brže nego ranije

Polovni automobili s vremenom gube vrijednost, ali aktuelni pad cijena dizelaša izraženiji je od uobičajenog.

Izvršni direktor kompanije Nettbil Mats Vangbo navodi da automobil star sedam godina u prosjeku godišnje izgubi oko 12 posto vrijednosti. U Norveškoj su dizelaši u posmatranom periodu pojeftinili za približno 18 posto, dok su benzinski automobili izgubili 14,8 posto vrijednosti. Pad kod električnih automobila bio je znatno manji i iznosio je 7,1 posto, piše GPMaljevac.

Još izraženije promjene zabilježene su na portalu Finn, najvećoj norveškoj platformi za oglašavanje. Između prvog i trećeg kvartala 2026. medijalna oglašena cijena dizelskih automobila pala je za 21 posto.

U istom periodu cijene električnih vozila porasle su za 8,3 posto, dok su benzinski automobili pojeftinili za 10,2 posto, a hibridi za sedam posto.

Kupci sve manje zainteresovani za skupe dizelaše

Prema pisanju portala Motor.no, na promjene utječe nekoliko faktora. Norveški kupci sve više biraju električna vozila, a razvijena mreža punionica, mogućnost punjenja kod kuće i široka ponuda novih električnih modela olakšavaju prelazak na ovu vrstu automobila.

Istovremeno, visoke cijene goriva dodatno utiču na odluke kupaca, dok električna vozila u svakodnevnoj upotrebi mogu imati znatno niže troškove energije.

Vangbo procjenjuje da kupci i dalje mogu biti zainteresovani za benzinske i dizelske automobile, ali njihova cijena mora odgovarati očekivanjima tržišta. To predstavlja izazov za vlasnike koji svoja vozila i dalje procjenjuju prema cijenama kakve su važile prije nekoliko godina.

Na tržištu je sve manje novih dizelaša

Dodatni razlog za promjene jeste sve slabija prodaja novih dizelskih automobila, posebno u zemljama koje ubrzano prelaze na električna vozila.

Zbog toga ponuda polovnih dizelaša postepeno stari, dok na tržište električnih automobila neprestano stižu noviji modeli. Stručnjak portala Finn Terje Dahlgren navodi da je i to jedan od faktora koji utiču na pad vrijednosti automobila s motorima na fosilna goriva.

Sličan trend prisutan je i širom Evrope

Norveška je specifično tržište jer je u prelasku na električna vozila znatno ispred većine evropskih zemalja. Zbog toga se pad cijena od 18 ili 21 posto ne može direktno preslikati na Njemačku, Austriju ili Sloveniju.

Ipak, širi evropski podaci ukazuju na to da gubitak vrijednosti dizelaša nije ograničen samo na Norvešku.

Prema indeksu kompanije AUTO1 Group, koji se zasniva na približno šest miliona transakcija polovnih automobila širom Evrope, cijene dizelskih vozila u septembru 2026. bile su 8,8 posto niže nego godinu ranije.

Od početka 2026. dizelaši su prema istom indeksu izgubili 7,9 posto vrijednosti, dok su samo od kraja juna do septembra pojeftinili za 6,3 posto.

Nasuprot tome, cijene polovnih električnih vozila u Evropi porasle su za 20,6 posto od početka godine.

Početkom godine situacija je bila drugačija

Zanimljivo je da je tržište na početku 2026. djelovalo znatno stabilnije.

AUTO1 je u januaru objavio da su cijene dizelskih automobila bile svega 0,3 posto niže nego u istom periodu prethodne godine. To znači da se izraženiji pad dogodio tokom proljeća i ljeta, što ukazuje na brzu promjenu tržišnih kretanja i interesa kupaca.

Šta to znači za kupce u Bosni i Hercegovini?

Promjene na evropskom tržištu posebno su važne za građane Bosne i Hercegovine, koji polovne automobile često kupuju u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Nizozemskoj i drugim evropskim zemljama.

Ako se pad cijena nastavi, pojedini modeli dizelaša mogli bi postati dostupniji kupcima iz BiH. To se posebno odnosi na novije automobile s motorima koji zadovoljavaju standard EURO 6, a koji su donedavno na tržištu polovnih vozila često imali relativno visoke cijene.

Ipak, niža cijena u oglasu u Njemačkoj ili drugoj evropskoj zemlji ne znači automatski i jednako pojeftinjenje na bh. tržištu.

Konačan iznos koji kupac mora izdvojiti uključuje i troškove prijevoza, homologacije, poreza, eventualne carine, registracije i marže trgovca. Zbog toga nije realno očekivati da će svi dizelski automobili u BiH izgubiti 20 posto vrijednosti samo zato što je takav pad zabilježen na pojedinim tržištima.

Norveške podatke također treba posmatrati u kontekstu specifičnih uslova te zemlje, koja ima veoma visok udio električnih automobila i snažne poticaje za njihovu upotrebu. Zbog toga se tamo potražnja za dizelašima mijenja brže nego u većini drugih evropskih država.

Evropski godišnji pad cijena od 8,8 posto zato pruža širu sliku kretanja na tržištu, iako ni taj podatak ne znači da su svi modeli pojeftinili u istoj mjeri.

Trend je, međutim, vidljiv: nakon godina u kojima su polovni dizelaši zadržavali relativno visoke cijene, njihova vrijednost počela je osjetnije padati.

Za kupce iz BiH to bi moglo značiti više prostora za pregovore i priliku da određene modele kupe povoljnije. S druge strane, vlasnici koji planiraju prodaju mogli bi se suočiti s nižim ponudama od očekivanih i potrebom da prilagode cijenu stvarnim tržišnim uslovima.