VIDEO
Oslobođenje.ba na planeti XANTEA - Godina je 2502, granice stvarnosti ne postoje
N. Aj. |
U Historijskom muzeju BiH otvorena je izložba Rikarda Druškića koja spaja slikarstvo, film i virtualnu stvarnost, vodeći posjetitelje u futuristički svijet u kojem se prepliću mitologija, tehnologija i ljudska priroda
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uU Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu večeras je otvorena izložba "IMERZIVNE STVARNOSTI: TRANSmedijalni Futurizam" bosanskohercegovačkog umjetnika Rikarda Druškića, koja posjetitelje vodi u imaginarni svijet daleke 2502. godine, na granicu između umjetnosti, tehnologije i ljudske svijesti.
Ovo nije postavka koju je dovoljno samo pogledati.
Druškić je stvorio svijet u koji se ulazi, kroz koji se prolazi i u kojem se slikarstvo susreće s animacijom, filmom, zvukom, svjetlosnim instalacijama i virtualnom stvarnošću.
Posjetitelji tako ne ostaju samo posmatrači njegovih djela već dobijaju priliku da zakorače u njihove trodimenzionalne prostore i istraže ih iznutra.
U središtu izložbe nalazi se XANTEA, fikcionalna planeta na kojoj u dalekoj budućnosti zajedno postoje mitološka bića, svjesni roboti i futuristički pejzaži. Iako je smještena više od četiri stoljeća ispred našeg vremena, priča koju Druškić gradi ne govori samo o budućnosti. Ona otvara pitanja koja pripadaju i sadašnjosti - ko smo, šta nas oblikuje i kako tehnologija mijenja naš odnos prema svijetu i samima sebi.
U središtu tog imaginarnog univerzuma je Blu, čija porodična priča pokreće pitanja nasljeđa, identiteta i unutrašnjih sukoba. Kroz njegovu priču, fantastični svijet postaje prostor za promišljanje ljudske prirode, ali i onoga što od nje ostaje u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja.







1 / 7
XANTEA je nastala povezivanjem dva ranija Druškićeva ciklusa - "Embodiment of the Invisible", posvećenog podsvijesti i mitologiji, te "Mundus Novus", koji istražuje tehnološku revoluciju. Njihovim spajanjem slikarstvo je preraslo vlastite okvire i postalo temelj za izgradnju cjelovitog svijeta koji se razvija kroz različite umjetničke medije.
Upravo je taj prelazak iz dvodimenzionalne slike u prostor koji publika može doživjeti jedno od ključnih obilježja postavke. Umjetnost se ovdje ne zaustavlja na platnu, nego se širi u zvuk, pokret, svjetlost i virtualni prostor, mijenjajući način na koji posjetitelj doživljava djelo.

Izložba "IMERZIVNE STVARNOSTI: TRANSmedijalni Futurizam" u Historijskom muzeju BiH tako otvara vrata svijetu koji ne postoji, ali kroz pitanja koja postavlja djeluje iznenađujuće blisko.
U Druškićevoj viziji budućnosti tehnologija i mitologija nisu suprotnosti, već dijelovi iste priče - one o čovjeku koji, uprkos svim promjenama, i dalje pokušava razumjeti sebe.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.