Razvijen mozak koji je dijelom ljudski, a dijelom mišji - šta to znači za nauku?

Neurolozi iz Sjedinjenih Američkih Država uspješno su prilagodili miševe tako da u njihovim mozgovima funkcioniraju ljudske ćelije. Cilj istraživanja je omogućiti testiranje potencijalnih terapija za psihijatrijske i neurorazvojne bolesti koje se javljaju samo kod ljudi.

Naučnici naglašavaju da nisu stvorili "miševe koji razmišljaju poput ljudi". Životinje su genetski modificirane i hirurški izmijenjene, a istraživanje je, uz nezavisni etički nadzor, objavljeno u časopisu Nature.

Tokom ledenog dobaU zubima starim 25.000 godina otkriveni najraniji znakovi upotrebe droge

Voditelj istraživanja, profesor Sergiu Pașca sa Stanforda, rekao je da mnogi lijekovi koji djeluju na životinjskim modelima kasnije ne uspiju u kliničkim ispitivanjima. Novi model mogao bi pomoći u proučavanju epilepsije, autizma, cerebralne paralize i drugih složenih poremećaja.

Kako je izveden eksperiment

Istraživači su najprije genetski modificirali miševe tako da gotovo ne razviju vlastiti moždani korteks, odnosno vanjski sloj mozga zadužen za složenije razmišljanje, pamćenje i čula.

Potom su ćelije ljudske kože "reprogramirali" u organoide, male skupine živih ćelija nalik moždanom tkivu. Nakon ugradnje u mozak miševa, ljudske ćelije počele su se dijeliti i povezivati s njihovim mozgom i kičmenom moždinom, prenosi BBC.

Nakon nekoliko mjeseci počele su izgledati i funkcionirati poput vanjskog sloja mišjeg mozga. U testovima provedenim šest mjeseci poslije operacije životinje su se ponašale uglavnom kao obični miševi i nisu pokazivale poboljšane sposobnosti.

Bioetičarka Sarah Chan sa Univerziteta u Edinburghu naglasila je da nema dokaza da ovi miševi mogu razmišljati poput ljudi. Ipak, istraživanje otvara pitanja o mogućim promjenama životinjske spoznaje i načinu postupanja prema takvim laboratorijskim životinjama.

Miš kao inkubator

Neurologinja Ilary Allodi sa Univerziteta St Andrews posebno je izdvojila činjenicu da su se u miševima spontano razvile vrste ćelija koje postoje samo kod ljudi i drugih primata.

- Zadržavate ljudski program unutar mišjeg okruženja, kao da je miš inkubator, objasnila je.

Ovi miševi vjerovatno će se koristiti samo u manjem broju laboratorija za istraživanje nekoliko specifičnih moždanih poremećaja. Iako stručnjaci razvoj smatraju tehnički impresivnim, upozoravaju da njegovu primjenu mogu ograničiti etička pitanja uzgajanja živog ljudskog moždanog tkiva u životinjama.