Prvi put u historiji snimljen trenutak kada Zemlja "zalazi" iza marsovog mjeseca

NASA-in rover Perseverance zabilježio je jedinstven astronomski prizor na površini Marsa, snimivši trenutak u kojem je Fobos, veći od dva marsovska mjeseca, nakratko zaklonio Zemlju. To je prvi put da je Zemlja viđena kako nestaje iza drugog nebeskog tijela posmatrana s površine neke druge planete.

Perseverance je 2. jula usmjerio svoje kamere prema nebu, umjesto prema stijenama i tlu koje svakodnevno istražuje. Tokom večernjih sati na Marsu zabilježio je okultaciju – astronomski događaj u kojem jedno nebesko tijelo prolazi ispred drugog i privremeno ga zaklanja. Za razliku od pomračenja, koja uključuju zvijezde i planete, ovakvi događaji nazivaju se okultacijama kada jedno tijelo sakrije planetu ili udaljenu zvijezdu. Iako su okultacije Mjeseca i zvijezda česte kada se posmatraju sa Zemlje, ovakav prizor s površine druge planete do sada nije bio zabilježen.

Zahvaljujući Webbu teleskopuNa planeti udaljenoj 700 svjetlosnih godina otkriven rijedak oblik vode

NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL) objavio je niz fotografija koje prikazuju trenutak kada Fobos prolazi ispred Zemlje. Na kompozitnim snimcima vidi se srpoliki oblik Fobosa i mala svijetla tačka koja predstavlja Zemlju, a koja u jednom trenutku potpuno nestaje iza marsovskog mjeseca.

Justin Maki iz JPL-a opisao je fotografiju kao jedinstveni autoportret Zemlje snimljen s površine druge planete, uz, kako je naveo, "fotobombu" Fobosa.

Kamere nisu bile namijenjene ovakvim prizorima

Perseverance je prvenstveno razvijen za istraživanje stijena i prikupljanje uzoraka, a ne za posmatranje neba. Zbog toga instrument Mastcam-Z, kojim su fotografije snimljene, nije projektovan za ovakvu vrstu astronomskih opažanja. Više od šest godina nakon lansiranja i 1.907 dana nakon slijetanja na Mars, kvalitet snimaka nije na nivou najnovijih kamera.

Kako bi prizor bio jasniji, stručnjaci iz JPL-a objavili su i obrađenu verziju fotografija u kojoj je uklonjeno svjetlo raspršeno u tankoj atmosferi Marsa, pa pozadina izgleda potpuno crna.

Poseban raspored Zemlje, Sunca i Marsa omogućio je da veliki dio Zemljine površine bude osvijetljen u trenutku snimanja. Istovremeno, Fobos se nalazio u fazi srpa, što je bilo povoljno jer nije bio dovoljno svijetao da svojim sjajem nadjača pogled na Zemlju.

Događaj koji zahtijeva precizno planiranje

Okultacija se dogodila oko 19 sati po lokalnom vremenu na Marsu. U tom dijelu planete tada je bila zima, pa je Sunce već bilo zašlo, što je omogućilo da se Zemlja jasno vidi na noćnom nebu.

Prema riječima Marka Lemmona iz Space Science Institutea, Fobos prelazi marsovsko nebo tri puta dnevno, a Zemlja je vidljiva mjesecima, ali da bi se oba objekta našla tačno jedan iza drugog potrebni su precizno planiranje i određena doza sreće.

Dodatni razlog zbog kojeg je događaj rijedak jeste činjenica da Fobos kruži vrlo blizu Marsove površine, pa je ovakva okultacija vidljiva samo s ograničenog dijela planete. Rover Perseverance nalazio se upravo u krateru Jezero, na lokaciji s koje je bilo moguće posmatrati ovaj prizor.

Naučnici ističu da će budući astronauti na Marsu vjerovatno imati priliku posmatrati prolazak Fobosa i Deimosa ispred Sunca, ali da će prizor u kojem marsovski mjesec zaklanja Zemlju ostati jedan od najneobičnijih astronomskih događaja zabilježenih s površine druge planete. Sljedeći veliki događaj ove vrste bit će prolazak Zemlje ispred Sunca gledano s Marsa, koji se očekuje 2084. godine.