Na planeti udaljenoj 700 svjetlosnih godina otkriven rijedak oblik vode

Svemirski teleskop James Webb (JWST) možda je napravio još jedno značajno otkriće u istraživanju udaljenih svjetova. Astronomi su, analizirajući atmosferu egzoplanete WASP-39b, pronašli tragove poluteške vode, posebnog oblika molekule vode koji bi mogao pružiti nove informacije o nastanku planeta i njihovoj evoluciji.

James Webb posljednjih godina ima ključnu ulogu u proučavanju atmosfera egzoplaneta zahvaljujući izuzetno osjetljivim infracrvenim instrumentima. Upravo takva mjerenja omogućavaju naučnicima da analiziraju hemijski sastav udaljenih planeta i tragaju za spojevima koji mogu otkriti kako su nastale.

Značajno otkrićeNeki ljudi su zaista "slađi" komarcima, naučnici otkrili zašto komarci biraju baš vas

Šta je zapravo poluteška voda?

U istraživanju su astronomi tražili različite varijante molekule vode, poznate kao izotopolozi, koji se razlikuju po broju neutrona u svojim atomima, piše Science Alert.

Poluteška voda, označena kao HDO, razlikuje se od obične vode (H₂O) po tome što jedan atom vodika zamjenjuje deuterij, izotop vodika koji sadrži dodatni neutron i zbog toga ima veću masu.

Naučnici su željeli utvrditi odnos deuterija i vodika u atmosferi WASP-39b kako bi dobili preciznije podatke o tome gdje i na koji način je ova planeta nastala.

Zašto je izabrana upravo WASP-39b?

Egzoplaneta WASP-39b nalazi se gotovo 700 svjetlosnih godina od Zemlje i jedna je od najbolje proučenih planeta izvan Sunčevog sistema.

Do sada ju je James Webb posmatrao pomoću sva četiri glavna naučna instrumenta, zbog čega astronomi raspolažu izuzetno detaljnim podacima o njenoj atmosferi.

Kako bi analizirali njen sastav, istraživači su uporedili stvarna mjerenja teleskopa s modelima koji uključuju temperaturu, oblake, zastupljenost različitih molekula i druga svojstva atmosfere.

Rezultati su pokazali da je odnos deuterija i vodika na ovoj planeti znatno veći nego kod gasovitih divova u našem Sunčevom sistemu.

Dvije moguće teorije o nastanku planete

Jedno od mogućih objašnjenja jeste proces poznat kao atmosferski bijeg.

Zbog manje mase obična voda lakše napušta atmosferu planeta izloženih snažnom zračenju svojih zvijezda, dok poluteška voda ostaje prisutna u većem omjeru jer je teža.

WASP-39b je izuzetno vruća gasovita planeta s relativno slabom gravitacijom, pa bi takav proces mogao objasniti izmjerene vrijednosti.

Druga mogućnost jeste da je planeta nastala mnogo dalje od svoje zvijezde, u hladnijem dijelu planetarnog sistema, izvan takozvane snježne granice, gdje je bilo više leda i vode. Nakon toga mogla je migrirati bliže svojoj zvijezdi.

Autori studije navode da će biti potrebna dodatna hemijska modeliranja kako bi se provjerilo može li taj scenarij objasniti izmjerene rezultate.

Mogao bi pomoći u potrazi za životom

Iako WASP-39b nije pogodna za život, jer temperatura na njoj dostiže gotovo 1.000 stepeni Celzijusa, otkrivanje poluteške vode moglo bi imati veliki značaj za buduća istraživanja.

Naučnici smatraju da bi HDO mogao postati jedan od najvažnijih pokazatelja prilikom proučavanja umjerenijih kamenitih egzoplaneta, gdje bi mogao pomoći u procjeni uslova potrebnih za razvoj života.

Rezultati istraživanja objavljeni su na naučnom preprint serveru arXiv i čekaju stručnu recenziju.