Naša galaksija možda se prevrnula za 90 stepeni, drevni sudar promijenio naše noćno nebo

Mliječni put možda nije bio mirna i stabilna galaksija kakvom ga danas zamišljamo. Prema rezultatima nove simulacije, čitav disk naše galaksije mogao se tokom milijardi godina postepeno nagnuti za više od 90 stepeni nakon drevnih sudara s manjim galaksijama, mijenjajući svoj položaj unutar ogromnog haloa tamne materije. Nova teorija dodatno učvršćuje sve veći broj dokaza da je Mliječni put tokom svojih 13,6 milijardi godina postojanja prolazio kroz brojne dramatične promjene, a mogla bi ponuditi objašnjenje i za neka dugogodišnja pitanja o njegovoj strukturi.

Astronom Kirill Batrakov sa Univerziteta Durham izjavio je da je istraživanje prvobitno bilo usmjereno na brzinu rotacije zvjezdanog haloa, ali da ga je iznenadilo otkriće moguće veze između rotacije tog haloa i promjene položaja diska galaksije. Prema njegovim riječima, upravo ta povezanost pokazuje koliko su Mliječni put i galaksije općenito složeni sistemi. Rezultati istraživanja predstavljeni su na Nacionalnom astronomskom skupu Kraljevskog astronomskog društva 2026. godine.

Mjesec i dalje skriva tajneOno što su astronauti donijeli s Mjeseca prije 57 godina i danas iznenađuje naučnike

Sudar prije 10 milijardi godina mogao je promijeniti cijelu galaksiju

Disk Mliječnog puta dio je galaksije koji sadrži najveći dio obične materije – zvijezde, gas, prašinu i stijene raspoređene u spiralne krakove koji kruže oko galaktičkog centra. Međutim, galaksiju ne čini samo disk. Mliječni put okružen je gotovo sfernim zvjezdanim haloom sastavljenim od drevnih zvijezda, dok se cijeli sistem nalazi unutar ogromnog haloa tamne materije, prenosi ScienceAlert.

Tokom posljednje decenije satelit Gaia, koji mapira položaje i kretanje zvijezda u Mliječnom putu, zabilježio je neobičan fenomen. Zvijezde u vanjskim dijelovima galaksije kruže oko njenog centra znatno sporije nego što bi se očekivalo s obzirom na procijenjenu masu Mliječnog puta. Jedno moguće objašnjenje bilo je da je masa galaksije ranije precijenjena. Međutim, Batrakov i njegov tim odlučili su istražiti drugačiju mogućnost.

Koristeći skup kosmoloških simulacija poznatih pod nazivom Auriga, naučnici su analizirali razvoj više galaksija sličnih Mliječnom putu u ranijim fazama svemira. Simulacije su pokazale da galaksije koje su nastale rano i prošle kroz velika spajanja s drugim galaksijama imaju znatno sporije rotirajuće zvjezdane haloe.

Postoji već više dokaza da se Mliječni put u prošlosti sudario i spojio s više manjih galaksija. Na to ukazuju tokovi zvijezda čiji hemijski sastav pokazuje da nisu nastale u našoj galaksiji, ali i deformacija diska Mliječnog puta. Jedan od najvažnijih sudara dogodio se prije oko deset milijardi godina s galaksijom koju su astronomi prozvali Gaia Sausage, jer smatraju da je imala izdužen oblik nalik kobasici.

Promjena položaja diska mogla bi objasniti neobično ponašanje zvijezda

Prema rezultatima simulacija, upravo je taj sudar mogao proizvesti gravitacijski moment koji je tokom milijardi godina postepeno mijenjao položaj diska Mliječnog puta unutar haloa tamne materije. Posljedica takvog procesa bio bi zvjezdani halo koji se okreće znatno sporije nego što se očekivalo. Batrakov objašnjava da su u istraživanju promjenu položaja diska definirali kao pomjeranje veće od 90 stepeni. To, kako navodi, ne znači da se galaksija okrenula naopako, već da se čitav disk postepeno naginjao dok nije promijenio svoju orijentaciju.

Dodaje da bi, kada bi ljudi mogli živjeti dovoljno dugo da posmatraju taj proces od početka do kraja, najveća promjena bila vidljiva na noćnom nebu, gdje bi se zbog promijenjenog položaja zvijezda formirala potpuno nova sazviježđa. Zanimljivo je da Batrakovljev tim nije jedini koji je došao do sličnog zaključka. Ranije ove godine grupa astronoma predvođena Kineskom akademijom nauka objavila je u časopisu Astronomy & Astrophysics istraživanje koje pokazuje da je halo tamne materije Mliječnog puta postavljen gotovo okomito u odnosu na zvjezdani disk.

I oni smatraju da je najvjerovatnije objašnjenje postepena promjena položaja galaktičkog diska tokom milijardi godina. Iako su ovakva „preokretanja“ diskova česta u kosmološkim simulacijama, još nije potvrđeno da se isti proces zaista dogodio u stvarnosti.

Batrakov ističe da je promjena položaja diska vjerovatno objašnjenje za veoma malu brzinu rotacije zvjezdanog haloa Mliječnog puta, ali naglašava da je prerano tvrditi da je to dokazano sa stopostotnom sigurnošću. Prema njegovim riječima, potrebno je pronaći dodatne tragove koji bi potvrdili da je u prošlosti zaista došlo do ovakvog preokreta galaktičkog diska.