Legendarni glumac tvrdi da je zbog ove navike doživio stotu, nauka kaže da produžava život

Legendarni američki glumac Dick Van Dyke krajem 2025. godine proslavio je 100. rođendan. Zvijezda poznata po plesnim ulogama i dugoj karijeri smatra da iza njegove dugovječnosti ne stoji nikakva tajna formula, već način na koji pristupa životu: optimizam, vedar duh i odbijanje da dan započne lošim raspoloženjem.

Uoči stotog rođendana objavio je knjigu "100 Rules for Living to 100: An Optimist's Guide to a Happy Life", u kojoj je podijelio vlastita razmišljanja o dugom i ispunjenom životu.

- Nikada se ne budim loše raspoložen - rekao je Van Dyke uoči objavljivanja knjige.

Iako ne postoji skup pravila koji garantuje život do stote godine, naučnici posljednjih godina sve više istražuju utjecaj optimizma na zdravlje i dugovječnost, piše Science Alert.

Zdravstvena naučnica Jolanta Burke u tekstu objavljenom 2025. godine navodi da brojna istraživanja pokazuju povezanost između nižeg nivoa stresa, optimističnog pogleda na život i dužeg životnog vijeka.

Istraživanja ukazuju na povezanost optimizma i dugovječnosti

Burke podsjeća na dugogodišnje istraživanje koje je počelo još tridesetih godina prošlog stoljeća među časnim sestrama početnicama.

U mladosti su učesnice zapisivale svoje životne priče, a šest decenija kasnije istraživači su ustanovili da su one koje su u svojim zapisima iskazivale više pozitivnih emocija živjele u prosjeku deset godina duže od ostalih.

Slične zaključke donijelo je i istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji 2019. godine.

Rezultati su pokazali da je optimizam povezan s prosječno do 15 posto dužim životnim vijekom. U dvije velike grupe ispitanika optimističnije osobe imale su znatno veću vjerovatnoću da dožive 85 ili više godina.

Zašto bi optimizam mogao biti važan

Naučnici još nemaju konačan odgovor zbog čega optimizam može utjecati na duži život, ali postoje pretpostavke koje objašnjavaju tu povezanost.

Pozitivan pogled na život često je povezan sa srećom, osjećajem svrhe i kvalitetnim međuljudskim odnosima, a svi ti faktori godinama se dovode u vezu s boljim zdravljem i dužim životnim vijekom.

Jedno od najdužih istraživanja o sreći na svijetu traje od 1938. godine. Nakon gotovo devet decenija praćenja učesnika kroz medicinske preglede, upitnike i intervjue, istraživači su zaključili da najbolji pokazatelj sretnog i ispunjenog života nisu dobri geni, već način na koji ljudi doživljavaju kvalitet vlastitog života.

Osobe koje su u srednjim godinama bile najzadovoljnije odnosima s porodicom i prijateljima bile su zdravije u osamdesetoj godini života. Također su rjeđe obolijevale i lakše su se oporavljale od bolesti.

Istraživači smatraju da bogat društveni život može ublažiti svakodnevni stres i anksioznost, čime doprinosi očuvanju zdravlja.

Geni nisu jedini faktor

Dio naučnika procjenjuje da se doživljavanje 90. godine života može objasniti približno sa 30 posto genetikom i čak 70 posto životnim navikama, među kojima su ishrana, fizička aktivnost i drugi obrasci ponašanja.

Pozitivan način razmišljanja mogao bi biti jedan od tih faktora, a podrška porodice i prijatelja jedan od načina da se takav pogled na život održi.

Početkom ove godine 100. rođendan proslavio je i prirodnjak David Attenborough. On je ranije izjavio da svoju dugovječnost pripisuje prije svega sreći, ali istraživači ističu da je tokom života ostao fizički aktivan, društveno angažovan i posvećen poslu koji voli.

Attenborough je više puta rekao da ne voli ideju penzionisanja i da ga ljubav prema prirodi i dalje motiviše na rad.

Pojedina istraživanja pokazuju da osobe starije od 50 godina koje imaju izražen osjećaj svrhe u životu češće ostvaruju bolje fizičko i mentalno zdravlje.

To potvrđuje i jedno od najvećih istraživanja stogodišnjaka i njihovih porodica, provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Rezultati ukazuju da djeca osoba koje su doživjele stotu godinu života češće imaju snažan osjećaj svrhe, a to je povezano s manjom učestalošću bolesti, invaliditeta i kognitivnih poremećaja.

Dobro starenje ne znači samo izbjeći ili odgoditi bolest. Važno je i osjećati se dobro u vlastitom životu i to treba smatrati važnim dijelom zdravog starenja - rekla je 2018. godine Paola Sebastiani, biostatističarka s Univerziteta u Bostonu i jedna od autorica istraživanja.

Van Dyke je sličnu misao iznio i u knjizi "Keep Moving: And Other Truths About Living Well Longer", u kojoj je napisao da je starost dijelom činjenica, dijelom stanje uma, a dijelom i sreća.

Prema njegovom mišljenju, vedar pogled na život i aktivan način života možda ne mogu garantovati dugovječnost, ali mogu doprinijeti tome da godine budu ispunjenije i kvalitetnije.