Do 13% vaše ličnosti dolazi iz gena, ali nešto drugo određuje kakvi ćete postati

Geni imaju određenu ulogu u oblikovanju naše ličnosti, ali ni izbliza ne određuju u potpunosti kakva će osoba neko postati. Novo istraživanje pokazalo je da se do 13 posto ličnosti može povezati s genetskim faktorima, dok na konačno formiranje karaktera utječe niz drugih faktora.

Naučnici već dugo pretpostavljaju da postoji veza između DNK i ličnosti, ali precizno utvrđivanje tog odnosa pokazalo se veoma zahtjevnim. Autori novog istraživanja zato su analizirali genome 46 različitih grupa ljudi, pri čemu je svaka obuhvatala između 611.037 i 1,14 miliona osoba.

Tražili su veze između određenih genetskih varijanti i osobina koje čine takozvani model "Velikih pet". Riječ je o ekstraverziji, ugodnosti, savjesnosti, neuroticizmu i otvorenosti prema iskustvima. Rezultati su pokazali da je s osobinama ličnosti povezano ukupno 1.260 vodećih genetskih varijanti. Čak 824 među njima ranije nisu bile identificirane u tom kontekstu, prenosi IFLScience.

Hubble potvrdio otkrićeSaturn iznenadio astronome, u njegovoj atmosferi otkrivena struktura s 10 strana

Geni objašnjavaju samo dio razlika

Početni rezultati ukazuju na to da pronađene genetske varijante zajedno mogu objasniti između pet i devet posto kombinacije navedenih osobina kod pojedinca. Autori smatraju da bi njihov udio mogao dosegnuti 13 posto kada se u obzir uzmu samo najpouzdanija mjerenja.

Istraživači su analizirali i genome 50.725 bliskih srodnika. To im je omogućilo da potvrde da su utvrđeni efekti zaista povezani s genetikom, a ne samo sa zajedničkim životnim okruženjem i odgojem.

Ipak, istraživači izričito naglašavaju da čak ni direktni genetski efekti ne određuju ličnost pojedinca. Na formiranje karaktera utječu i brojni drugi faktori.

Posjedovanje određenih genetskih varijanti, međutim, može povećati vjerovatnoću da će osoba pokazivati određene osobine ličnosti, a te osobine zatim mogu imati utjecaja na njen životni put.

Pronađene veze s ponašanjem

Rezultati su, između ostalog, pokazali da osobe s visokom genetskom sklonošću neuroticizmu i niskom genetskom sklonošću ugodnosti imaju veću vjerovatnoću da pobjegnu od kuće, budu suspendirane iz škole ili nekome zaprijete pištoljem ili nožem.

S druge strane, genetske varijante povezane sa savjesnošću mogle bi smanjiti vjerovatnoću korištenja droga.

Iste genetske predispozicije povezane su i s načinom na koji druge osobe doživljavaju nečiju ličnost. Ljudi s nižom genetskom sklonošću neuroticizmu te višom sklonošću ekstraverziji, ugodnosti i otvorenosti prema iskustvima češće su doživljavani kao osobe s privlačnom ličnošću.

DNK povezana i s mjestom života u srednjim godinama

Analiza je otkrila i neočekivane veze između genetskih profila i načina života koji ljudi vode u kasnijim godinama.

Genetski profili povezani s otvorenošću prema iskustvima pokazali su se kao faktor koji može predvidjeti veću vjerovatnoću da će osoba do 50. godine živjeti u kosmopolitskim područjima u kojima žive i rade profesionalci.

Istovremeno, geni povezani sa savjesnošću povećavali su vjerovatnoću da će osoba nakon ulaska u srednje životno doba živjeti u predgrađu.

Iako su istraživači pronašli veze između genetike, osobina ličnosti, ponašanja i određenih životnih ishoda, DNK ne predstavlja svojevrsnu kristalnu kuglu koja može unaprijed odrediti nečiji život.

Rezultati prije svega pokazuju da određene genetske varijante mogu povećati vjerovatnoću izražavanja pojedinih osobina, dok konačan razvoj ličnosti zavisi i od drugih utjecaja.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Nature.