Yasmine Al Massri: Kako biti glamurozan dok vam narod umire?

Palestinska glumica Yasmine Al Massri, poznata po filmovima poput "Karamel", bila je gošća 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem je prikazan film "Palestina 36".

U razgovoru nakon dolaska u Sarajevo, Al Massri govorila je vrlo emotivno o svom iskustvu u gradu, povezanosti Sarajeva i Palestine, ali i o historijskim okolnostima koje film prikazuje te njihovoj povezanosti sa onim što se danas događa u Gazi.

Danas slavi 65. rođendanHadžihafizbegović ulazi u historiju SFF-a: Da bi uspio, moraš imati neprijatelje

- Ne želim sutra otići. Nedostaje mi sin. Ali da je moj sin sa mnom, iskreno, ostala bih još nekoliko dana. Ovo je bilo najbolje festivalsko iskustvo u mom životu. Imala sam sreću da posjetim sve festivale A-kategorije, jer sam počela filmom koji je otvorio Filmski festival u Cannesu, a to je bio "Karamel". Tako da imam sreću raditi filmove koji odlaze na festivale A-kategorije.

Ali nikada se nisam osjećala tako opušteno, tako ugodno, tako sigurno da budem ono što jesam. Posebno u današnje vrijeme, kada sam palestinska glumica koja predstavlja palestinski narod i govori o filmu koji prikazuje historiju koja se dogodila 1936. godine, a istovremeno povezuje tu historiju s onim što se danas događa u Gazi, kazala je Al Massri za Oslobodjenje.ba.

Istaknula je da je teško jednostavno biti profesionalan, glamurozan i osmjehivati se ljudima.

- a istovremeno, nosite ranjeno srce u grudima. Vaš narod umire. Kako raditi ovaj posao? Ko vas može pripremiti za to? Niko. Ali kada stignete na Sarajevo Film Festival, kada stignete u Sarajevo, ovaj grad vam daje osjećaj: "U redu, ovi ljudi razumiju. Ovi ljudi imaju ranjeno srce. Oni su potomci ranjenih predaka". ipak su ovdje. I stvaraju filmove. Ugošćavaju ljude iz cijelog svijeta koji dolaze gledati filmove s njima. A onda navečer izađu i zabavljaju se. Jedu, piju. Osjećaju svoju bol. Ali istovremeno osjećaju i radost. To je moja vrsta ljudi. Vaš narod, vaš festival - to je moj tip okruženja, emotivno je poručila glumica.

Naglasila je da se na mjestima poput Sarajeva osjeća da se njena kreativnost vidi i cijeni.

- I kao ljudsko biće osjećam se sigurno. Zato vam hvala. Hvala vam što ste me ugostili, rekla je.

Smatra da filmovi poput "Palestine 36" mogu objasniti ljudima historiju palestinske borbe za slobodu.

Jer danas je gotovo hiljaditi dan genocida. Nakon što toliko dana gledaju genocid, ljudi gube sposobnost da pronađu riječi. Gube sposobnost da komuniciraju o onome čemu svjedoče. I gube sposobnost da se mentalno i emocionalno nose s tim. Jer je šokantno. Nehumano je. Gledanje filma kao što je "Palestine 36" na neki način pomaže ljudima da shvate kako smo došli do svijeta u kojem genocid gledamo na svojim telefonima, a nismo u stanju ništa učiniti, rekla je Al Massri.

Pita se kako smo došli do svijeta u kojem jedna država može izbrisati jedan narod i za to ne odgovarati pred pravdom?

- "Palestina 36" pokazuje da je dehumanizacija bila biznis. Dehumanizacija je bila nauka o kojoj se razmišljalo, koju se strateški razvijalo i pažljivo prilagođavalo narodima poput našeg. Ljudi su ulagali novac i, trud u ono kroz šta moj narod danas prolazi. Ono što ljudi danas prolaze u Gazi nije se dogodilo i nije počelo 8. oktobra. Nije počelo čak ni stvaranjem izraelskog aparthejdskog režima.
Počelo je s britanskim mandatom nad Palestinom. Predali su sistem represije cionističkoj agendi u regiji. Predali su sistem "zavadi pa vladaj" cionističkoj agendi u regiji. I danas taj isti sistem i dalje djeluje iza zatvorenih vrata. Oni imaju mnogo interesa u toj igri. Možda su Sjedinjene Američke Države preuzele ulogu Britanskog Carstva. Danas su SAD te koje finansiraju i omogućavaju genocid nad palestinskim narodom, naglasila je glumica.

Posebno je potcrtala da drugi zarađuju na onome što se dešava u Palestinim.

- Prodaju ratnu tehnologiju cijelom svijetu. I sklapaju poslovne dogovore, dok mi upravo sada razgovaramo, na tijelima nevinih ljudi. Zato je ovaj film važan za nas, civile, obične ljude koji nismo političari niti posebno obrazovani za ove teme. Da otvorimo oči i kažemo: "U redu, imamo posla." Prva stvar koju moramo uraditi jeste educirati se. Znanje i svijest su jako bitni. Druga stvar je razgovarati o tome sa svojom zajednicom. Treća stvar je biti svjestan načina na koji trošimo svoj novac. Biti svjestan kome dajemo svoj novac. Biti svjestan za koga glasamo. Biti svjestan kojim protestima želimo prisustvovati. Filmovi i priče omogućavaju zajednicama da se povežu. Omogućavaju ljudima da razgovaraju. A onda se događa djelovanje. Vjerujem u moć priče i vjerujem u moć ljudi nasuprot sistemu, iskreno je rekla Yasmine Al Massri za Oslobodjenje.ba.