Nedim Sladić upozorava na veliki problem u BiH: Ovo ljeto pokazuje zabrinjavajuću promjenu

Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić upozorio je na sve izraženije posljedice dugotrajnih sušnih perioda u Bosni i Hercegovini, ističući da vruća i suha ljeta više nisu izuzetak te da se posljednjih godina pojavljuju sa zabrinjavajućom učestalošću.

Sladić je podsjetio na nekoliko izrazito toplih ljeta u proteklih petnaestak godina. Ljeto 2012. bilo je , kako kaže, žestoko tokom sva tri mjeseca, dok je 2017. posebno ostalo upamćeno po augustu. Ljeto 2021. obilježili su izuzetno topli juli i august, a 2022. juni i juli. Ljeto 2024. bilo je dugo, veoma toplo i iscrpljujuće gotovo od početka do kraja.

VREMENSKA PROGNOZA ZA BIHIma li kraja vrućinama? FHMZ objavio prognozu za BiH do početka septembra

Međutim, ovog ljeta primjetna je još jedna razlika. Osim presušenih rijeka i potoka, požari se više ne pojavljuju samo u Hercegovini, gdje su tokom ljetnih mjeseci uobičajeni, nego i u Bosni, gdje takve pojave ranije nisu bile toliko česte.

Prema Sladićevom objašnjenju, zajednički sadržilac ovih pojava jeste dugotrajna meteorološka, a posebno hidrološka suša.

- To možda na prvi pogled djeluje nelogično jer smo tokom juna i jula imali dosta pljuskovitih padavina. Međutim, vodni deficit ne počinje s ljetom. U mnogim područjima vuče se još od februara, a nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak vode. Problem nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način padne, navodi Sladić.

- Kada velika količina kiše padne u veoma kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, značajan dio vode može završiti u površinskom otjecanju umjesto da postepeno prodire u dublje slojeve zemljišta. Takve padavine mogu nakratko povećati površinsku vlagu, ali su mnogo manje efikasne u obnavljanju dugotrajnog deficita vlage u tlu i podzemnih voda nego ravnomjerno raspoređene i dugotrajnije padavine slabog do umjerenog intenziteta, pojasnio je.

Zbog toga ni bujične poplave nisu rješenje za sušu. Moguće je da u kratkom periodu padne obilna kiša, da ulice budu poplavljene i potoci nabujaju, a da samo nekoliko dana kasnije zemljište ponovo bude suho, dok hidrološki deficit ostane gotovo nepromijenjen.

Sladić kao primjer navodi i obilne padavine iz oktobra 2024. godine. One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali to nije značilo da su se istovremeno oporavili dublji slojevi zemljišta, podzemne vode i vodotoci. Hidrološkom sistemu potrebno je znatno više vremena za potpuni oporavak.

Dodatni problem predstavljaju sve toplije zime i snježna akumulacija koja je manja od prosjeka. Snijeg ima ulogu prirodnog rezervoara vode jer tokom zime akumulira padavine, a potom ih postepeno oslobađa u proljeće. Na taj način vodom se hrane zemljište, izvori, podzemne vode i rijeke.

Kada snijega ima manje ili se zbog visokih temperatura otopi prerano, gubi se dio tog prirodnog skladišta neposredno prije dijela godine u kojem potražnja za vodom naglo raste.

- Izmijenjen hidrološki ciklus ne znači jednostavno "manje kiše“. On znači da voda sve češće dolazi u pogrešno vrijeme, neravnomjerno raspoređena i u intenzitetu koji našem tlu, vegetaciji i vodnim zalihama otežava da je zadrže i iskoriste, a s kojom se naša infrastruktura ne može izboriti, ističe Sladić.

Zbog toga smatra da je potrebno ozbiljnije pristupiti upravljanju vodom, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta, kao i izgradnji robusnije infrastrukture koja će biti prilagođena i dugotrajnim sušama i ekstremnim padavinama.