Nacrt za portret savremene bosanskohecegovačke drame

Festival bosanskohercegovačke drame u Zenici, koji je ove godine navršio četvrt stoljeća, kako mu to, uostalom, i ime govori, nedvojbeno je stožerno mjesto promišljanja, izvedbe i susreta, odnosno otkrivanja suvremenog bosanskohercegovačkog dramskog pisma. Prije svega, riječ je o predstavama zasnovanim na domaćem dramskom tekstu, izdavačkoj djelatnosti koja nam otvara nova imena dramskih autora ukoričenih unutar stranica knjige, ali i predstavljanju autora i razgovorima s njima o tek izdanim novim naslovima. Uz Zenicu, originalnom dramskom tekstu autora iz Bosne i Hercegovine pažnja se poklanja i na drugim pozorišnim festivalima u zemlji, što sve može zaokružiti i upotpuniti sliku o suvremenoj bh. drami u ovom trenutku.

Ptica od pijeska

Zenica je ove godine prikazala sedam predstava u natjecateljskom programu: “Za život cijeli” Benjamina Hasića, u režiji Jasenka Pašića (SARTR i Theater Factory Sarajevo); “Gorocvet” Milivoja Mlađenovića, u režiji Ivana Vukovića (Pozorište “Bora Stanković”, Vranje); “Gradonačelnik ili ovo je predstava o Mujagi Komadini” Adnana Lugonića, u režiji Dine Mustafića (Narodno pozorište Mostar); “Podroom” Armina Behrema, u režiji Ajle Bešić (SARTR i Realstage Sarajevo); “Na slovo F” Lejle Kalamujić, u režiji Ive Milošević (Narodno pozorište Sarajevo); “Režim isceljenja” Tanje Šljivar, u režiji Đorđa Nešovića (Atelje 212, Beograd); i “Tebe ljubi duša moja”, čiji je autor i reditelj Haris Pašović (Kamerni teatar 55, East West Centar, SARTR i Narodno pozorište Sarajevo). O svima njima pisao sam nakon zeničkog festivala i sve te predstave našle su svoje mjesto u skici za portret bosanskohercegovačke suvremene drame – no to nije bilo sve. Zenički festival izdao je, naime, i dvije knjige dramskih tekstova, novih ili već izvedenih na vlastitoj pozornici.

Riječ je o knjizi “Tri drame za djecu”, čiji su tekstovi ciljano pisani za praizvedbe na pozornici Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici. To su “Ptica od pijeska” Benjamina Bajramovića, igrana u režiji Ajle Bešić i produkciji Dječije, omladinske i lutkarske scene BNP-a Zenica, zamišljena kao moderna bajka bliska senzibilitetu mladog gledatelja danas, te dva djela kućne dramaturginje Nedžme Čizmo – “Vilenjaci”, u režiji Selme Ćosić, i “Oslobodite umjetnike”, pisano za starije polaznike Dramskog studija BNP-a Zenica, komad koji je režirao Nick Teunissen. Svi ti praizvedeni dramski tekstovi, kako to u predgovoru napominje Merima Handanović, “... potvrđuju rad i požrtvovnost Dječije, omladinske i lutkarske scene, koja se već sedam i po decenija stara da mlađoj i starijoj djeci pruži zanimljiv, angažiran i raznolik sadržaj koji će obogatiti njihova djetinjstva i odrastanje, ali i ukazati na put istinskih kazališnih vrijednosti u pozorišnoj umjetnosti koja se dešava ovdje i sada”. Naravno, to je i najbolji put da se postupno stvara i odgaja sopstvena kazališna publika.

Uz “Tri drame za djecu”, BNP Zenica predstavio je ove godine i knjigu “Tri drame” iz 2025, što je nastavak te edicije započete 2023, u kojoj su otada objavljeni dramski tekstovi Anesa Osmića, Darija Bevande, Vedrane Božinović, Dragana Komadine, Benjamina Hasića, Emine Omerović, Emine Kovačević-Podgorčević i Nedžme Čizmo. Drame se biraju na konkursu, odnosno natječaju za najbolji neinscenirani bosanskohercegovački dramski tekst, koji raspisuju BNP Zenica i Festival bh. drame. Knjiga sadrži nove drame Nine Plavanjac “Petrova lutka”, proglašenu najboljom među pristiglima na natječaj, potom drugoplasirani tekst “Klupko” Jovane Bajagić i komad “Sve što nismo mogli reći” Marka Dukića, koji je osvojio treće mjesto. Žiri su činili Asja Krsmanović, Dragan Komadina i Almir Imširević, a pobjedničku dramu “Petrova lutka” predsjednica žirija Asja Krsmanović vidi kao “...intimnu, kamernu dramu koju odlikuje suptilan i psihološki pronicljiv razvoj likova, kao i precizno građeni odnosi unutar dinamike porodice... Komad, stoga, nudi autentičan i intiman uvid u izuzetno osjetljive savremene teme, te nam otkriva autora koji zrelo, promišljeno i jasno artikuliranom namjerom teži iskrenoj komunikaciji s publikom”.

Ujedno, Festival je ponudio i razgovor s dramaturgom i dramskim piscem Draganom Komadinom povodom digitalnog izdanja njegove tri drame pod zajedničkim nazivom “Na vratima pakla” (edicija “Savremenici”, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo). Tri njegova dramska rukopisa u ovom izdanju nastala su u posljednjih pet godina: “Na vratima raja” iz 2021, “Run, Selma, run” iz 2025. i “Ne osjećam se kao pobjednik”, napisana ove godine. Sve one, kako nas u predgovoru upoznaje Dubravka Zrnčić-Kulenović, “...svojom tematikom svjedoče o autorovom duboko emotivnom doživljaju svakodnevnih društvenih previranja, o posljedicama turbulentnih političkih odluka, o moralnoj degradaciji ljudskih vrijednosti, tako da Komadina gradi likove koji postaju svjedoci ovog vremena... Autor je, kao vješt dramaturg, koristeći fragmentarnost, intertekstualnost, montažu, ispisao dramske tekstove koji će, zasigurno, biti inspiracija teatrima u repertoarskoj profilaciji suvremenosti”.

Govoriti vlastitim glasom

A Tanja Miletić Oručević, druga recenzentica, dodaje da se u svim svojim dramskim tekstovima Komadina “...prepoznaje kao pronicljiv promatrač suvremenog društva, čovjeka uhvaćenog u političke mikro i globalne procese, ali obično odraze velikih društvenih procesa promatra kroz zrake prelomljene u svakodnevici, krugu porodice, egzistencijama malih, sivih ljudi. Dramske teme su prepoznatljive, aktualne i često čak publicistički žive: migracije, nedavni bratoubilački rat, idejni, vjerski i svjetonazorski sukobi”.

Festival bosanskohercegovačke drame u Zenici i nakon četvrt stoljeća ostaje prostor ustupljen domaćem dramskom piscu. To je, ističe dramaturginja Nedžma Čizmo, “...borba za pravo bosanskohercegovačkog teatra da govori vlastitim glasom, na vlastitom jeziku. On potvrđuje da je domaći dramski tekst neizostavan dio kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine i regiona, a opstao je zahvaljujući ljudima koji su vjerovali da pozorište mora ostati prostor slobode izražavanja, mišljenja, susreta i zajedništva”. Domaćem dramskom piscu u tome pripada itekako važno i zapaženo mjesto.