Mostar okupio bibliotekare iz pet zemalja, u fokusu i umjetna inteligencija

U vremenu kada se informacije sve češće traže na internetu, a umjetna inteligencija mijenja način na koji dolazimo do znanja, biblioteke nastoje pronaći svoje mjesto u novoj stvarnosti. 

Upravo tim pitanjima bavi se peta međunarodna konferencija „Biblioteke za bolje sutra“, koja je svečano otvorena u Narodnom pozorištu Mostar i okupila 76 bibliotekara iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

Ovogodišnji skup organizuje Narodna biblioteka Mostar, koja obilježava 80 godina postojanja. Tokom osam decenija ova ustanova bila je dio kulturnog i obrazovnog života grada, a konferencija je prilika da se razmotre načini na koje biblioteke mogu nastaviti ispunjavati svoju ulogu u društvu koje se ubrzano mijenja.

Direktor Narodne biblioteke Mostar Omer Mičijević istakao je da je jedan od ciljeva konferencije učiniti bibliotekarsku profesiju vidljivijom i ojačati saradnju među ustanovama.

- Naš cilj je da bibliotekarstvo kao „nevidljivu profesiju“ u ovom digitalnom vremenu izvučemo iz zone nevidljivosti, da uspostavljamo međuinstitucionalnu saradnju te da promišljamo kako bismo mogli odgovoriti na izazove digitalnog doba, naglasio je Mičijević.

Umjetna inteligencija ulazi i u biblioteke

Na konferenciji učestvuju 46 bibliotekara iz Bosne i Hercegovine i 30 njihovih kolega iz regiona. Predstavljaju ukupno 54 biblioteke iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

Među temama radnog dijela skupa, planiranog za 23. oktobar, bit će primjena umjetne inteligencije, savremene tehnologije, dostupnost informacija i prilagođavanje bibliotečkih usluga potrebama korisnika.

Učesnici će razmatrati i kako biblioteke mogu pratiti promjene u načinu pristupa znanju, a istovremeno sačuvati svoju ulogu u zaštiti kulturne baštine, razvoju čitalačkih navika i podsticanju cjeloživotnog učenja.

Koliko su ovakvi susreti važni za povezivanje stručnjaka istakao je i direktor Narodne biblioteke „Dositej Obradović“ iz Novog Pazara Elijas Rebronja, koji konferenciju smatra jednim od najznačajnijih okupljanja bibliotekara u regionu.

- Njen značaj je u tome što ona okuplja mnogo bibliotekara iz više država. Ovo je zapravo ono što nam je izuzetno potrebno radi razmjene iskustava i unapređenja bibliotečko-informacione djelatnosti. Mi otprilike imamo iste probleme u regionu i na ovaj način razmjenjujemo iskustva. Iako je ovo trodnevna konferencija, ona se održava svake godine i važno je da Mostar zadrži ovakvu tradiciju, naglasio je Rebronja.

Osam decenija čuvanja znanja i kulturne baštine

Svečano otvaranje obilježeno je i predstavljanjem monografije o 80 godina rada Narodne biblioteke Mostar. Publikacija donosi pregled razvoja ustanove i njenog doprinosa kulturnom i obrazovnom životu grada, a prisutni su pogledali i kratki film o njenoj historiji i djelatnosti.

Konferencija se nastavlja stručnim razgovorima i razmjenom iskustava, dok je za 24. oktobar planiran izlet za učesnike.

Kroz ovogodišnje izdanje organizatori nastoje otvoriti prostor za saradnju i zajedničko promišljanje budućnosti bibliotekarstva, profesije koja, uprkos tehnološkim promjenama, ostaje važna za dostupnost znanja i očuvanje kulturnog naslijeđa.