Svijetu prijeti novi val poskupljenja hrane, udar bi mogao trajati i 2027.

Muhamad Yasin, 63-godišnji čuvar parkinga u centru Jakarte, kaže da je smanjio broj obroka jer su mu zbog rasta cijena osnovne prehrambene namirnice postale preskupe.

- Ranije sam mogao kupiti rižu, tempeh i tofu za 7.000 do 8.000 rupija (od 0,39 do 0,44 dolara). Sada to košta 15.000 rupija, rekao je Yasin, koji sedmično zarađuje između 200.000 i 300.000 rupija, stojeći pored minimarketa ispred kojeg čuva parkirane motocikle.

Očekuje se da će rast cijena hrane u svijetu ubrzati u narednim mjesecima i potrajati duboko u 2027. godini, jer poremećaji u pomorskom transportu izazvani ratovima i suša uzrokovana El Niñom smanjuju ponudu žitarica. To stvara dodatni pritisak na ugrožene potrošače poput Yasina, oca četvero djece.

tendencija rastaSuprotno prognozama, inflacija u zemljama eurozone porasla na 3,8%

U Indoneziji su cijene riže već dostigle rekordne nivoe, uz prognoze da će kiše kasniti. U Egiptu je hljeb poskupio za četvrtinu, dok su cijene šećera u Indiji dostigle historijski maksimum nakon što je najslabiji monsun u više od deset godina smanjio proizvodnju.

- Sve je to stvorilo znatan pritisak na sistem, rekao je Maximo Torero, glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), prenosi Reuters.

- Veće posljedice osjetit ćemo krajem ove godine, početkom naredne, a potencijalno i tokom cijele naredne godine, dodao je.

Najsiromašniji potrošači na svijetu najteže su pogođeni naglim rastom cijena hrane u zemljama s niskim i srednjim prihodima na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i Aziji, gdje hrana čini veći dio potrošnje domaćinstava.

Prema podacima Svjetske banke, u trećem kvartalu rast cijena hrane premašio je ukupnu inflaciju u 22 posto od 150 analiziranih zemalja, u odnosu na 14 posto u prethodnom kvartalu.

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene cijena korpe prehrambenih proizvoda kojima se trguje na međunarodnom tržištu, u septembru je u prosjeku iznosio 136 bodova, što je najviši nivo od novembra 2022. godine.

Rast cijena povećava rizik od socijalnih nemira i mogao bi navesti vlade zemalja koje su ključni dobavljači da zabrane izvoz, čime bi dodatno pogoršale nestašice.

Višestruki udari na snabdijevanje

Napadi na infrastrukturu za žitarice na Crnom moru poremetili su isporuke pšenice, prisiljavajući velike uvoznike poput Egipta i Indonezije da potraže alternativne izvore snabdijevanja. Istovremeno, nesigurnost u Crvenom moru preusmjerava brodove na duže i skuplje rute oko Afrike.

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana podigao je cijene goriva i poremetio izvoz đubriva kroz Hormuški moreuz, povećavajući troškove poljoprivredne proizvodnje u trenutku kada suho vrijeme povezano s El Niñom smanjuje prinose u Indiji i jugoistočnoj Aziji.

Cijene pšenice porasle su za više od 30 posto tokom 2026. godine, dok su cijene riže u ključnim azijskim zemljama izvoznicama porasle između 10 i 13 posto uprkos velikim zalihama. Cijene đubriva niže su od najviših nivoa zabilježenih ranije tokom rata protiv Irana, ali su i dalje visoke.

- Rast inflacije, posebno cijena hrane, naša je stvarnost, rekao je Manish Tiwary, predsjednik upravnog odbora i generalni direktor kompanije Nestlé India, ukazujući na "izazovno poslovno okruženje", djelimično uzrokovano višim cijenama sirovina.

U Egiptu je cijena velikog hljeba koji nije obuhvaćen subvencijama porasla s četiri funte u julu na oko pet egipatskih funti (0,093 dolara), dok je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima jestivo ulje poskupjelo za oko 40 posto.

Biljno ulje u Indoneziji ove je godine poskupjelo za sedam posto, iako je ta zemlja najveći svjetski proizvođač palminog ulja.

Cijene šećera, luka i mahunarki u Indiji porasle su u septembru za više od 10 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog manjka u proizvodnji.

Za pekara Sayeda Abdela Hamida Mohameda iz centra Kaira problem nije samo cijena brašna.

- Ako zaposlite kvalificiranog radnika, to vas mnogo košta, rekao je. "Struja, voda, kvasac i sirovine koje koristimo za proizvodnju hljeba za potrošače, sve je poskupjelo."

Tarek Azab, kupac u pekari, rekao je da cijene proteklih godina neprestano rastu, „ne jednom, dvaput ili triput“.

Vozarine su na pojedinim ključnim svjetskim rutama, poput one od Crnog mora do jugoistočne Azije, porasle za oko 50 posto usljed naglog rasta cijena nafte i dodatnih troškova zbog ratnog rizika.

Podsticaj ubrzanju inflacije

Iako cijene hrane rastu od kraja 2025. godine, smanjivanje domaćih zaliha i prelivanje viših troškova sirovina na potrošače prijete dodatnim ubrzanjem inflacije.

Ključni uvoznici na Bliskom istoku i u Africi, koji su odgađali kupovinu nakon dobrih domaćih žetvi, sada se moraju vratiti na svjetska tržišta, što bi moglo izazvati nagli rast potražnje.

- Za nekoliko mjeseci mogao bi uslijediti značajan novi val potražnje kako se uvoznici budu vraćali na tržište, rekao je Alexander Karavaytsev, viši ekonomista Međunarodnog vijeća za žitarice u Londonu.

Zaštita koju pružaju rekordne svjetske zalihe žitarica slabi, rekao je FAO-ov Torero.

- Zalihe i dobre žetve iz prethodnih sezona ublažavale su udare, ali sada i one počinju biti pod pritiskom, rekao je. "To znači da bi rast cijena sirovina mogao postati izraženiji."

Prerađivači hrane, koji sirovine obično kupuju na osnovu ugovora u trajanju od tri do šest mjeseci, sada obnavljaju te ugovore po višim cijenama, dok slabije domaće valute dodatno povećavaju troškove.

- Troškovi transporta također su porasli, a kada se preračunaju u rupije, taj je utjecaj dodatno pojačan slabljenjem indonezijske valute, rekao je Franciscus Welirang, direktor u kompaniji PT Indofood, najvećoj prehrambenoj kompaniji u zemlji.

Osim viših cijena, prerađivači hrane suočavaju se i s poteškoćama u osiguravanju isporuka, navode trgovci.

Nekoliko mlinova za pšenicu u Indoneziji radi smanjenim kapacitetom jer je rat između Rusije i Ukrajine smanjio broj pristiglih pošiljki, rekao je visoki rukovodilac jedne mlinarske kompanije iz Jakarte. Nije želio biti imenovan jer nije ovlašten da govori za medije.

Isporuke pšenice u Indoneziju pale su u septembru za 41 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 491.000 tona, pokazuju podaci kompanije Kpler.

Zalihe soje i kukuruza zasad su obilne, a buduće snabdijevanje zavisit će od proizvodnje u SAD-u i Južnoj Americi. Više cijene nafte podržale su cijene oba usjeva zbog njihove sve veće upotrebe u proizvodnji biogoriva.

Očekuju se dobre žetve pšenice na južnoj hemisferi, a svaki rizik od smanjenja proizvodnje u zemljama izvoznicama poput Australije i Argentine mogao bi dodatno podstaći rast cijena, rekao je Karavaytsev iz Međunarodnog vijeća za žitarice.

- Postoji značajan rizik od rasta cijena, rekao je.

Jedan američki dolar vrijedi 18.000 indonezijskih rupija, odnosno 53,5 egipatskih funti