Sve zemlje regiona, osim Bosne i Hercegovine, smanjile cijene goriva

Vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih sedmica intervenisale su u cijene goriva smanjenjem akciza ili drugim mjerama kojima pokušavaju ublažiti posljedice rasta cijena nafte i naftnih derivata. U Bosni i Hercegovini takva mjera na državnom nivou nije uvedena, dok su entitetske vlade ograničile marže.

U Hrvatskoj je Vlada 21. septembra dodatno smanjila trošarinu na dizelsko gorivo za tri eurocenta po litru. Time je trošarina na dizel spuštena 10 centi po litru ispod minimuma propisanog direktivom Evropske unije, uz saglasnost Evropske komisije.

Ipak, zbog rasta cijena na svjetskom tržištu, od 22. septembra u Hrvatskoj je benzin poskupio na 1,74 eura, a dizel na 1,91 euro po litru. Hrvatska vlada navela je da bi bez njenih mjera cijena benzina iznosila 1,95 eura, a dizela čak 2,26 eura po litru.

Hrvatska pokušava zadržati cijene ispod dva eura

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar finansija Tomislav Ćorić rekao je da će Vlada učiniti sve kako cijena goriva ne bi prešla dva eura po litru.

Istakao je da i dalje postoji prostor za dodatne intervencije kroz akcize na dizel i benzin.

Hrvatska vlada već je ranije više puta smanjivala akcize kako bi ublažila rast cijena goriva. Početkom septembra, naprimjer, dodatno je smanjila akcizu na benzin i dizel, koristeći i mogućnost koju je odobrila Evropska komisija za privremeno spuštanje akcize na dizel ispod minimalnog nivoa propisanog direktivom EU.

Crna Gora smanjila akcize

Intervenisala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 eura, eurosupera 95 1,74 eura, a eurodizela 1,95 eura po litru. Iako su cijene u odnosu na prethodni period povećane, Vlada je istovremeno smanjila akcize – za benzin 30, a za dizel 40 posto.

Nove cijene važe do 28. septembra, kada će biti urađen novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je nastavila s mjerom smanjenih akciza na derivate nafte.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o privremenom smanjenju akciza do 27. septembra. Odluka se primjenjuje na olovni i bezolovni benzin te gasna ulja.

Prema važećoj odluci, akciza na bezolovni benzin iznosi 54 dinara po litru, a na gasna ulja 55,53 dinara. Mjera je prvobitno važila do 20. septembra, ali je produžena za još sedam dana.

U BiH akcize nisu smanjene

U Bosni i Hercegovini inicijativa za ukidanje ili smanjenje pojedinih opterećenja na gorivo nije dobila potrebnu podršku na državnom nivou.

Entitetske vlade su, međutim, preduzele određene mjere.

Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom je propisana maksimalna marža za neaditivirane naftne derivate od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM po litru u maloprodaji. Odluka se primjenjuje 90 dana, a cilj mjere je, kako je navedeno iz Vlade FBiH, ublažavanje posljedica poremećaja na tržištu energenata i zaštita životnog standarda građana.

Federalno ministarstvo trgovine navelo je da ograničenje marže, inspekcijski nadzor i praćenje cijena predstavljaju dio regulatornih mehanizama koji direktno utiču na krajnju cijenu goriva.

U Republici Srpskoj takođe su propisane maksimalne marže, dok je omogućeno i umanjenje cijene bezolovnog benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

Potrošači traže konkretnu reakciju

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da su visoke cijene goriva posebno veliki problem za građane koji svakodnevno putuju na posao.

„Ja sam vozač i sreća pa sam penzioner, pa puno ne putujem. Ali imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, rast cijena goriva dodatno utiče i na cijene drugih proizvoda i usluga.

„Cijene energenata 'vuku' sve druge cijene. Ovo sa energentima pogodilo je cijeli svijet i svi nalaze moduse da cijene smanje, dok kod nas nema konsenzusa da se to riješi“, kazao je Omerbašić.