Penzioneri ovdje žive kao gospoda, penzije im i 1.000 eura veće nego u Njemačkoj

Penzioneri u Austriji u prosjeku primaju znatno veće penzije nego njihove kolege u Njemačkoj, a razlika u mjesečnim primanjima muškaraca premašuje i 1.000 eura. Iako se austrijski penzioni sistem često spominje kao mogući primjer za reforme u Njemačkoj, stručnjaci upozoravaju da poređenje nije jednostavno zbog različitih pravila, doprinosa i načina obračuna penzija.

Prema podacima Austrijskog fonda za penziono osiguranje, prosječna starosna penzija muškaraca u Austriji tokom 2025. godine iznosila je 2.434,77 eura mjesečno, dok su žene u prosjeku primale 1.705,26 eura. S druge strane, najnoviji dostupni podaci Njemačkog penzionog osiguranja (DRV) pokazuju da je prosječna mjesečna isplata penzije za osigurane penzionere u Njemačkoj 1. jula 2025. iznosila 1.208 eura. Muškarci su u prosjeku primali 1.390 eura, a žene 1.016 eura. To znači da su prosječne penzije muškaraca u Austriji bile za približno 1.045 eura veće nego u Njemačkoj, dok je razlika kod žena iznosila oko 689 eura.

6 evropskih zemalja na listiOvo je deset najboljih zemalja za penziju, neobičan izbor za prvo mjesto

Penzije u Austriji dodatno rastu

Prema najavama austrijskog parlamenta, penzioneri u toj zemlji mogu očekivati nova povećanja primanja i tokom 2027. godine. Nakon što su u 2026. godini ukupni penzioni prihodi do 2.500 eura povećani za 2,7 posto, za narednu godinu predviđeno je povećanje od 2,95 posto za ukupne penzione prihode do 6.930 eura.

Za penzionere čija ukupna primanja prelaze taj iznos, povećanje će biti ograničeno na 204,44 eura. Istovremeno će referentni iznosi dodataka kojima se osigurava egzistencijalni minimum porasti za 3,3 posto. Kako prenosi Fenix-magazin, parlamentarne rasprave o ovim usklađivanjima završene su u julu 2026. godine.

Zašto Austrijanci imaju veće penzije?

Jedan od glavnih razloga nalazi se u načinu organizacije penzionog sistema. Austrijsko obavezno penziono osiguranje obuhvata gotovo sve zaposlene, pri čemu se primjenjuju uporedivi uslovi za uplatu doprinosa i ostvarivanje penzionih prava.

U Njemačkoj je situacija drugačija jer postoje odvojeni sistemi za pojedine profesionalne kategorije. Tako većina samozaposlenih nije obavezna uplaćivati doprinose u zakonski sistem penzionog osiguranja, dok državni službenici imaju poseban penzioni sistem.

Važnu ulogu imaju i visine doprinosa. Prema podacima Austrijskog fonda za penziono osiguranje, zaposleni i poslodavci u Austriji zajedno izdvajaju 22,8 posto mjesečne bruto zarade za penziono osiguranje. U Njemačkoj taj procenat iznosi 18,6 posto. Drugim riječima, austrijski sistem podrazumijeva veća izdvajanja tokom radnog vijeka, što je jedan od faktora koji doprinose višim penzijama.

Strožiji uslovi za odlazak u penziju

Veća penziona primanja u Austriji povezana su i s drugačijim uslovima za ostvarivanje prava na penziju. Austrija je tokom proteklih decenija provodila više reformi kojima su mijenjana pravila penzionisanja, uključujući i povećanje starosne granice. Muškarci u Austriji redovno odlaze u penziju sa 65 godina. Za žene je od 2024. godine počelo postepeno povećanje starosne granice sa 60 na 65 godina, tako da će i za mlađe generacije žena važiti granica od 65 godina. Razlika između dvije države posebno je izražena kada je riječ o minimalnom periodu uplate doprinosa.

U Austriji je za ostvarivanje prava na penziju potrebno najmanje 15 godina osiguranja, dok je u Njemačkoj dovoljno pet godina. Prema objašnjenju Njemačkog penzionog osiguranja, upravo ta razlika utječe i na statističke podatke o prosječnim penzijama. Osoba koja je u Njemačkoj uplaćivala doprinose samo deset godina može ostvariti pravo na penziju, ali će njen iznos biti relativno nizak i utjecati na smanjenje ukupnog prosjeka. U Austriji, međutim, deset godina osiguranja ne bi bilo dovoljno za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Postoje i druge razlike. Austrijske penzije u potpunosti podliježu oporezivanju, za razliku od njemačkog sistema, dok su u Njemačkoj povoljnija pojedina pravila o povećanjima i umanjenjima penzija.

Može li Njemačka preuzeti austrijski model?

Poređenje penzionih sistema dvije zemlje već godinama izaziva rasprave među ekonomskim stručnjacima i političarima. Zagovornici austrijskog modela smatraju da bi Njemačka mogla imati koristi od šireg uključivanja zaposlenih, samozaposlenih i državnih službenika u jedinstven sistem obaveznog penzionog osiguranja. Međutim, stručnjaci ističu da razlike u visini prosječnih penzija ne pokazuju nužno i potpunu sliku finansijskog položaja penzionera.

Prema podacima austrijskog Ministarstva socijalnih poslova, veliki broj austrijskih penzionera najveći dio svojih primanja ostvaruje kroz državni penzioni sistem. U Njemačkoj, s druge strane, značajniju ulogu imaju profesionalne i privatne penzije, koje predstavljaju dodatne izvore prihoda nakon završetka radnog vijeka.

Osim toga, Njemačka i Austrija razlikuju se prema poreskim pravilima, dužini i strukturi pojedinačnih perioda osiguranja, kao i metodama kojima statistički evidentiraju penziona primanja. Zbog toga direktno poređenje prosječnih iznosa ne mora odražavati sve razlike u stvarnim prihodima penzionera.

Rasprava o mogućnosti primjene austrijskog modela u Njemačkoj nastavljena je i tokom 2026. godine. Dok jedni zagovaraju jedinstveniji penzioni sistem koji bi obuhvatio širi krug osiguranika, drugi upozoravaju da se austrijska rješenja ne mogu jednostavno prenijeti na Njemačku, jer su se dva sistema historijski razvijala na različite načine.