Njemačka industrija ostala bez gotovo 500.000 radnih mjesta za sedam godina

Zaposlenost u sektoru industrije pala je za 7,1 posto između kraja 2018. i kraja 2025. godine, dok su usluge dodale više od 2,2 miliona radnih mjesta, objavio je Ifo Institut
Njemački industrijski sektor izgubio je skoro pola miliona radnih mjesta između kraja 2018. i kraja 2025. godine, jer su se tradicionalne proizvodne industrije smanjivale dok se zaposlenost u uslugama povećavala, saopćio je u ponedjeljak Ifo Institut, javlja Anadolu.

Zaposlenost u industriji koja podliježe doprinosima za socijalno osiguranje pala je za 496.000, ili 7,1 posto, u tom periodu, prema studiji dresdenske podružnice instituta sa sjedištem u Minhenu.

U sektoru usluga otvoreno je više od 2,2 miliona novih radnih mjesta, uglavnom u zdravstvu, socijalnim uslugama i javnoj upravi.

Automobilska industrija i njeni dobavljači izgubili su 123.500 radnih mjesta, što je gubitak od 13 posto. Proizvođači metalnih proizvoda ukinuli su 115.600 radnih mjesta, dok su kompanije za mašinstvo smanjile zaposlenost za 64.500.

Zajedno, ove tri industrije čine oko 60 posto gubitka radnih mjesta u industriji.

Osnova prosperiteta gubi tlo pod nogama

Joachim Ragnitz, zamjenik generalnog direktora Ifo Dresden, rekao je da Njemačka prolazi kroz intenzivniju strukturnu transformaciju, pri čemu industrije koje su ranije bile temelj njenog prosperiteta gube tlo pod nogama.

Upozorio je da se rast zaposlenosti uglavnom događa izvan područja gdje je Njemačka bila posebno produktivna i inovativna, što potencijalno slabi njene buduće izglede za rast.

U zdravstvu je otvoreno 391.000 novih radnih mjesta, a u socijalnim uslugama, uključujući domove za njegu, još 357.000, što odražava rastuće potrebe sve starijeg stanovništva.

Zaposlenost na koju se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje u javnoj upravi porasla je za 329.000, dijelom zato što su odlazeći državni službenici zamijenjeni zaposlenicima s platom.

IT kompanije zabilježile su najsnažniji rast zaposlenosti među privatnim pružateljima usluga.

Broj zaposlenih sa stručnim kvalifikacijama opao je za 252.000, dok je zaposlenost među univerzitetskim diplomcima porasla za 1,8 miliona, što naglašava rizik od regionalnih i vještinskih neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage.

Zaposlenost u industriji opala je u svim njemačkim saveznim državama osim Hamburga, za 8,4 posto u istočnoj Njemačkoj i 6,8 posto na zapadu.

Studija koristi podatke Savezne agencije za zapošljavanje i isključuje samozaposlene radnike, državne službenike i osobe na marginalnim poslovima poznatim kao mini-poslovi.

Pune se termini za 2027.Olovo otkrilo nove termalne resurse, Aquaterm traži proširenje kapaciteta