Lagarde odlazi s čela Evropske centralne banke: Želim imati slobodu govora

Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde podnijet će ostavku devet mjeseci prije isteka mandata, čime se evropskim liderima otvara mogućnost da izaberu njenog nasljednika prije predsjedničkih izbora u Francuskoj naredne godine.

Lagarde, koja ima 70 godina, napustit će dužnost 7. februara, saopćila je ECB u četvrtak. Njen osmogodišnji mandat trebao je završiti 31. oktobra 2027. godine.

Ostavka otvara prostor za složena politička pregovaranja o njenom nasljedniku i zamjenama za još dvoje visokih zvaničnika koji naredne godine napuštaju dužnost.

Predsjednik ECB-a predvodi Upravno vijeće banke, koje određuje kamatne stope za 21 zemlju koja koristi euro. Te odluke utječu na troškove zaduživanja za sve, od kupovine kuća do izgradnje novih fabrika, a banka u vrijeme ekonomskih i finansijskih previranja ima ulogu glavnog odgovora Evropske unije na krize.

- Bila mi je velika čast i ogromna privilegija služiti ovoj instituciji, rekla je Lagarde u videoporuci objavljenoj na X-u. "Mislim da ovu instituciju napuštam s osjećajem da je posao dobro obavljen i da je ECB spreman za budućnost."

Zbog čega Lagarde napušta funkciju

Upitana o razlozima odlaska na konferenciji za novinare nakon odluke banke da kamatne stope ostavi nepromijenjenim, rekla je da želi biti oslobođena obaveze političke neutralnosti koju podrazumijeva funkcija čelnice ECB-a.

- Želim imati slobodu govora, slobodu izražavanja i slobodu da se angažujem na pitanjima koja nisu pitanja monetarne politike, rekla je. "Mislim da se u ovom trenutku ne mogu osjećati ugodno u toj neutralnosti." Nije dodatno pojasnila svoju izjavu, prenosi AP.

Najava je bila očekivana nakon nagađanja da će Lagarde otići ranije kako bi liderima EU omogućila da izaberu njenog nasljednika dok je proevropski francuski predsjednik Emmanuel Macron još na dužnosti. Time bi se zaštitili od mogućnosti da desničarska predsjednička kandidatkinja Marine Le Pen pobijedi na izborima i utječe na izbor.

- Njen raniji odlazak nije iznenađenje i ne mijenja izglede za politiku ECB-a, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomista banke Berenberg.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa rekao je da će proces izbora "biti pokrenut danas i odvijati se bez odlaganja".

Odluka prije 17. decembra

Mandat još jednog visokog zvaničnika ECB-a, glavnog ekonomiste Philipa Lanea, završava 31. maja, dok druga članica Izvršnog odbora ECB-a, Isabel Schnabel, podnosi ostavku 3. januara kako bi prešla u Međunarodni monetarni fond. Očekuje se da će evropski lideri postići paketni dogovor o raspodjeli triju upražnjenih funkcija među državama članicama kroz složenu rundu političkih pregovora.

Lideri EU vjerovatno će nastojati postići dogovor o sve tri funkcije prije samita 17. i 18. decembra, rekao je Schmieding.

Ko bi mogao naslijediti Lagarde

Prema njegovim riječima, vodeći kandidati za nasljednika Lagarde su bivši čelnik nizozemske centralne banke Klaas Knot i Španac Pablo Hernandez de Cos, generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja. BIS je međunarodna organizacija centralnih banaka.

- Evropska unija pokušava se barem donekle zaštititi od rizika da desničarka Marine Le Pen pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj u aprilu i maju 2027. godine, napisao je Schmieding u e-mailu. "Nasljednik Lagarde bit će imenovan dok čvrsto proevropski orijentisani centrista Emmanuel Macron još boravi u Elizejskoj palači."

Ključna odluka u njenom mandatu

Lagarde, bivša čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, imenovana je 2019. godine za nasljednicu Marija Draghija. Jedna od ključnih odluka tokom njenog mandata donesena je 2020. godine, kada je banka pokrenula hitne poticaje vrijedne 1,35 biliona eura, odnosno 1,5 biliona dolara, kroz kupovinu obveznica kako bi spriječila da pandemija COVID-19 presuši izvore kreditiranja privrede.

Sposobnost banke da brzo djeluje, za razliku od često dugotrajnih pregovora među vladama 27 država članica Evropske unije, dala joj je vodeću ulogu u suzbijanju kriza širom Evrope, poput pandemije i najtežeg perioda dužničke krize eurozone od 2010. do 2012. godine. Posebno se izdvaja Draghijevo obećanje da će učiniti "sve što je potrebno da se očuva euro", koje je smirilo previranja na tržištu obveznica zbog kojih se strahovalo od raspada eurozone.

Najava odlaska Lagarde zasjenila je odluku banke u četvrtak da referentnu kamatnu stopu zadrži na 2,5 posto, uprkos godišnjoj inflaciji od 3,8 posto, potaknutoj visokim cijenama nafte usljed rata SAD-a i Irana. Visoke kamatne stope obuzdavaju inflaciju, koja je iznad ciljanih dva posto. Međutim, rast prinosa na tržištu obveznica već pooštrava kreditne uslove nezavisno od ECB-a, čime, prema ocjenama analitičara, praktično obavlja posao centralne banke.

Napomena: U izvornom tekstu navedena je 2011. godina imenovanja Lagarde za nasljednicu Marija Draghija. Taj podatak je pogrešan; na čelo ECB-a došla je 2019. godine.