BiH iz perspektive stranih radnika: dobra plaća, poštivanje prava i kvalitetan život

U kafiću Metropolis pored Katedrale Srca Isusova u centru Sarajeva kafa se odavno ne naručuje na bosanskom jeziku. Omjer domaćih i stranih radnika gotovo je isti. Goste poslužuju konobari uglavnom iz azijskih zemalja - Indije, Filipina, Indonezije. 

Razgovarali smo s njima o tome zašto su se odlučili upravo za BiH i koje prednosti ta zemlja ima u odnosu na druge u kojima su boravili i radili. 

Radnička prava

Tridesetdvogodišnja Paula Cleo De Mesa iz Filipina je već treću godinu u BiH. Kaže da je Bosna i Hercegovina lijepa, ali potcijenjena zemlja, te ističe da se u Bosni i Hercegovini, prema njenom iskustvu, poštuju radnička prava:

- Bosna je za mene kao dašak svježeg vazduha. Da radim na Filipinima, radila bih prekovremeno i bila bih potplaćena. Ovdje radim osam sati, dok bih na Filipinima radila više, bez dodatne naknade. Dok sam radila u Dohi, radila sam po tri mjeseca bez slobodnog dana.

Poput Paule, Prashant Tiwari također ima iskustvo rada na Bliskom Istoku. Navodi da je u BiH daleko zadovoljniji:

- Ovdje je mnogo lakše. Ako odem do banke ili do Western Uniona, čekam pet ili deset minuta. Ranije sam radio u Saudijskoj Arabiji i u Dubaiju. Ovdje su ljudi lakši, ne prave nam pritisak ako vide da smo u gužvi, kaže naš sagovornik.

Plaća u BiH

Radnici s kojima smo razgovarali kažu da su zadovoljni uslovima u BiH.

- Imam pravo na istu plaću kao i radnici u BiH, imam napojnice, topli obrok i pravo na obrok ovdje u restoranu, navodi Paula Cleo de Mesa.

- Zahvaljujući plaći i napojniCama možemo uštedjeti i priuštiti si nešto skupo ukoliko želimo, kaže Prashant Tiwari.

No, tridesetjednogodišnji Angga Andriyanto iz Indonezije kaže da su plaće u BiH i njegovoj matičnoj zemlji slične, ali je uprkos tome odabrao da stiče iskustvo u BiH. Tvrdi da je za Bosnu i Hercegovinu saznao na TikTok-u i Instagramu, gdje ga je sadržaj naveo da potraži posao u toj zemlji:

- Bosna je sjajna. Pričao sam prijateljima kako je vrijeme dobro i kako su ljudi fini. Ovo je dobra destinacija, kaže Andriyanto.

Cijena zapošljavanja stranih radnika

No, zapošljavanje stranih radnika košta znatno više u odnosu na domaću radnu snagu do koje je sve teže doći, kaže nam ugostitelj koji nije želio biti potpisan punim imenom i prezimenom.

- Veoma je komplikovana procedura. Ovo radimo već 4-5 godina. Postoje neka poboljšanja u smislu zakona, ali to i dalje ide veoma sporo. Da bi se doveo jedan strani radnik, od intervjua do početka rada, protekne od šest do osam mjeseci. To je izuzetno skupa procedura. Košta i više nego 20 posto u odnosu na zapošljavanje domaćih radnika. Moramo obezbijediti avionsku kartu, svu dokumentaciju, procent agencijama za posredovanje u zapošljavanju, smještaj i hranu, prijevoz s posla i na posao. Kad govorimo o plati, to je uglavnom minimalac. Otprilike je tu 15-20 posto radnika koji se neće snaći, što je uredu na veće grupe stranih radnika, navodi naš sagovornik.

Vijeće ministara svake godine odobrava kvotu stranih radnika koji se mogu zaposliti u BiH. Te kvote utvrđuju se prema potrebama poslodavaca. Ove godine, Vijeće ministara BiH izdalo je 7.427 radnih dozvola. Od tog broja, 2.300 odnosi se na produžavanje ranije izdatih, dok je više od 5.000 novih dozvola za rad. U 2024, izdato je više od 6.000 dozvola, a godinu ranije 3.995. U Agenciji za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika UNIDAD navode da očekuju da će taj broj rasti:

- Većina poslodavaca kojima dođu radnici, ubrzo započinju proces zapošljavanja novih grupa stranih radnika. Nedavno su donijete izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca FBiH koje bi trebalo da olakšaju proces. I dalje treba raditi na izmjenama zakona kako bi proces zapošljavanja bio brži i efikasniji. Kvote za radne dozvole se iz godine u godinu povećavaju i mislim da će taj trend u budućnosti samo rasti,  kaže Kanita Smailbegović iz agencije UNIDAD.

Najviše radnih dozvola, njih 1760, izdato je za građevinarstvo, 1.060 za prerađivačku industriju, 560 za smještaj i hranu, 341 odnosi se na uslužne djelatnosti, a ostatak na trgovinu i popravak, te vađenje ruda i kamena, podaci su Vijeća ministara BiH. Najviše je stranih radnika iz Indije, njih 933, potom Nepala, Bangladeša, Turske, Srbije i Kine.