Švedska rješava glavobolju NATO-a, predstavila "ubicu dronova"

Švedska kompanija Nordic Air Defence (NAD) predstavila je na tajnoj lokaciji novi sistem za presretanje dronova pod nazivom Kreuger, koji bi mogao ponuditi jeftinije rješenje za sve veći problem odbrane od bespilotnih letjelica. Demonstraciji sistema prisustvovali su novinari, a projekat dolazi u trenutku kada evropske zemlje traže efikasniji odgovor na masovnu upotrebu dronova u savremenim sukobima.

Dominic Surano, zrakoplovni inženjer kompanije NAD, opisao je Kreuger kao uređaj koji je u osnovi „leteći mobitel s bojevom glavom“. Iako veličinom podsjeća na kutiju za cipele, ima mali propeler i izgledom više liči na igračku nego na vojni sistem, razvijen je kao odgovor na taktiku Rusije koja proizvodi velike količine jeftinih jurišnih dronova. Trenutno NATO takve letjelice često obara projektilima ispaljenim iz borbenih aviona, čija cijena može dostići milion dolara po komadu.

Tokom demonstracije prikazan je način rada sistema. Plan je da Kreuger uz pomoć umjetne inteligencije pronađe neprijateljski dron, približi mu se na odgovarajuću udaljenost i aktivira bojevu glavu. Na testiranju je presretač u prvom pokušaju promašio metu, ali je zatim promijenio putanju, ponovo krenuo prema dronu i u drugom pokušaju ušao u radijus eksplozije, nakon čega je aktivirana vježbovna bojna glava i cilj uspješno neutraliziran.

Odgovor na sve veći problem odbrane od dronova

Zbog pojačane ruske agresije na istočnom krilu NATO-a zapadne zemlje intenzivno traže ekonomičniji način zaštite zračnog prostora. Potreba za takvim sistemima dodatno je naglašena nakon prošlogodišnjeg ulaska dvadesetak ruskih dronova u poljski zračni prostor, kada je NATO morao podići borbene avione kako bi ih oborio.

Takve reakcije izuzetno su skupe u poređenju s cijenom dronova koji se, uprkos sankcijama, u ruskim fabrikama proizvode za svega nekoliko hiljada dolara. Upravo zato NAD razvija sistem zasnovan na masovnoj proizvodnji znatno jeftinijih presretača.

Direktor strategije u kompaniji i bivši švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström smatra da je ovim projektom riješen problem isplativosti protivzračne odbrane. Procjenjuje da bi jedan Kreuger koštao oko 10.000 dolara, a mogao bi biti opremljen klasičnom bojevom glavom ili kinetičkim presretačem namijenjenim uništavanju propelera drona.

Billström navodi i da je sistem izrađen isključivo od komponenti koje ne dolaze iz Kine, što bi trebalo omogućiti nesmetanu masovnu proizvodnju čak i u slučaju globalnih trgovinskih poremećaja ili međunarodnih sukoba. Dodaje da kompanija želi da prvi korisnici sistema budu ukrajinske oružane snage, nakon čega bi ga koristile i druge evropske države. Paralelno se razvija i nova verzija koja bi koristila elektromagnetski impuls za ometanje drugih dronova.

Konkurencija raste, ali ostaju i dileme

Bivši britanski ministar oružanih snaga James Heappey smatra da bi Kreuger mogao biti koristan i za Kraljevsku mornaricu, posebno zbog prijetnje dronova koji bi se mogli lansirati s brodova u blizini britanskih voda.

Podsjeća da su iranski napadi na Izrael pokazali kako kombinacija dronova i raketa može stvoriti višeslojni izazov za protivzračnu odbranu, te ocjenjuje da bi se slična taktika mogla koristiti i protiv britanskog teritorija ili pomorskih borbenih grupa. Prema njegovom mišljenju, osnovni princip savremene odbrane jeste da ona mora biti jeftinija od samog napada. Laserski sistemi predstavljaju jedno od mogućih rješenja, ali nisu primjenjivi u svim uslovima, zbog čega ovakvi presretači predstavljaju jednu od najpovoljnijih alternativa.

Nordic Air Defence nije jedina kompanija koja razvija ovakve sisteme. Njemački Heckler & Koch radi na bacaču granata s umjetnom inteligencijom za praćenje i obaranje dronova, dok Rheinmetall razvija sistem Skynex, sposoban ispaliti hiljadu pametnih metaka u minuti.

Uprkos tome, dio industrije i dalje je skeptičan prema manjim tehnološkim kompanijama koje nude brza i jeftina rješenja. Njemačka vlada, koja je pokrenula veliko naoružavanje nakon ruske agresije, i dalje prednost daje tradicionalnim proizvođačima poput Rheinmetalla.

Stručnjakinja za ratovanje dronovima pri Evropskom vijeću za vanjske odnose Ulrike Franke smatra da razlog nije nepovjerenje u nove kompanije, već bojazan da bi države mogle investirati u tehnologije čija dugoročna održivost nije sigurna. Pitanje je, ističe, hoće li pojedine firme uopće postojati za deset godina i moći osigurati rezervne dijelove.

Ipak, Franke smatra da će upravo jednostavni i jeftini sistemi biti ključni ako NATO želi dugoročno odgovoriti na masovne napade ruskih ili iranskih dronova. Kao primjer navodi iranske sisteme, koji nisu tehnološki najsloženiji, ali su dovoljno efikasni za ratne uslove. Podsjeća i da je pitanje odbrane od dronova postalo mnogo šire od istočnog krila NATO-a, što potvrđuju incidenti u zračnim lukama u Njemačkoj i Španiji, kao i problemi koje su ruski dronovi izazvali u Litvaniji. Zaključuje da najveći izazov ostaje presretanje velikog broja bespilotnih letjelica, ali i troškovi njihove odbrane, koji u uslovima poput onih u Ukrajini mogu postati finansijski neodrživi.