Zašto žene teže podnose visoke temperature?

Iako ekstremne vrućine mogu da utiču na svakoga, one predstavljaju poseban izazov za kardiovaskularni sistem žena i pogađaju ih više nego muškarce, izjavila je za BBC dr. Nighat Arif, doktorica opšte prakse specijalizovana za zdravlje žena.

Ljekari zato pozivaju na veću svijest o rizicima kojima su žene izložene i na uvođenje ciljanih mjera zaštite, posebno jer klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije toplotne talase.

Sa biološke strane, veći rizik za žene uglavnom se svodi na dva faktora - prirodne hormonske oscilacije i drugačiji odgovor organizma na visoke temperature, objasnila je dr. Arif.

Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek pri višoj tjelesnoj temperaturi. To smanjuje sposobnost organizma da se brzo rashladi, a otežava i prepoznavanje trenutka kada je tijelo pod prevelikim opterećenjem, jer se znoj manje primjećuje na koži i odjeći.

Ista istraživanja pokazala su da žene imaju nešto višu tjelesnu temperaturu i veći procenat tjelesne masti od muškaraca, što predstavlja dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne promjene nivoa estrogena i progesterona, koje utiču na centre za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, opterećenje organizma postaje još veće.

Nivoi ovih hormona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može umanjiti sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Sve to dodatno opterećuje srce i krvne sudove, naročito tokom velikih vrućina.

Međutim, dr. Cat Pinho-Gomes, stručna savjetnica za javno zdravlje, naglašava da nije samo biologija razlog povećanog rizika.

Kako ističe, socioekonomske okolnosti - poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće brinu o članovima porodice - mogu dodatno otežati brigu o sopstvenom zdravlju tokom toplotnih talasa.

Važan faktor su i godine. Pošto žene u prosjeku žive duže od muškaraca, češće su izložene zdravstvenim problemima u starijem dobu. Starije osobe su podložnije demenciji, zbog koje možda neće prepoznati žeđ, kao i bolestima koje zahtijevaju upotrebu diuretika, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.

Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se zajedno sa nivoima hormona, objašnjava dr. Arif.

Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, neposredno prije menstruacije, što može povećati tjelesnu temperaturu i dodatno pojačati osjećaj nelagodnosti. Kada menstruacija počne, nivo estrogena pada na najnižu vrijednost, zbog čega srce mora više da radi kako bi rashladilo organizam.