Stručnjaci upozoravaju: Ovo je najveća opasnost kod kupanja tokom velikih vrućina

Kako toplotni val ne popušta, mnogi spas od visokih temperatura traže u jezerima, na rijekama i moru. Ipak, nagli ulazak u hladnu vodu, iako se čini kao savršeno osvježenje, krije smrtonosnu opasnost koja nije povezana sa sposobnostima plivanja i od koje nisu sigurni ni mladi ni najsnažniji pojedinci. Niz nedavnih tragedija širom Evrope potaknuo je stručnjake da još jednom upute dramatičan apel i objasne naučnu pozadinu takozvanog hladnog šoka.

Dok se traži bijeg od ekstremnih vrućina, stižu zabrinjavajuće vijesti. Samo tokom prošlog toplinskog vala u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je sedamnaest smrtnih slučajeva u incidentima na otvorenim vodama, a većina žrtava bili su tinejdžeri.

Sličan crni niz dogodio se i u drugim dijelovima Evrope. U Francuskoj je tako u samo desetak dana zabilježeno 40 smrtnih slučajeva utapanjem, većinom među mladima koji su osvježenje tražili na neuređenim kupalištima. Ovi tragični događaji nisu slučajnost, već direktna posljedica nepoznavanja opasnosti koju hladna voda predstavlja za pregrijano tijelo.

- Ove smrti mogle su biti spriječene da je postojala veća svijest o sigurnosti na vodi i znanje o njenim opasnostima, upozorila je doktorica. 

- Ovdje se ne radi o tome jeste li slab plivač; hladni šok može onesposobiti čak i snažne i zdrave odrasle osobe u samo nekoliko sekundi.

Većina ljudi, nažalost, ne razumije rizike kupanja u prirodnim vodama tokom ljetnih mjeseci. Iako je vanjska temperatura zraka jako visoka, temperatura mora, jezera ili rijeka često je znatno niža.
 

- Prirodne vodene površine poput jezera i mora u ovo doba godine imaju znatno nižu temperaturu, nastavila je doktorica, te dodala da je rizik od doživljavanja hladnog šoka zbog toga prilično visok.

Kada se pregrijano tijelo iznenada uroni u tako hladnu vodu, organizam doživljava šok. Krvne žile se naglo sužavaju, što dovodi do povišenja krvnog pritiska i može biti izuzetno opasno, pogotovo za osobe s postojećim srčanim problemima. No, u opasnosti su i potpuno zdravi pojedinci.

Prva reakcija tijela je nekontrolisano i ubrzano disanje, odnosno hiperventilacija, te drastično povećanje broja otkucaja srca. U tom stanju osoba gubi kontrolu nad disanjem i može nehotice udahnuti vodu, što direktno povećava rizik od utapanja. Uz to, nagli skok krvnog pritiska i opterećenje srca mogu dovesti do srčanog zastoja.

- Ovo se događa i mladim ljudima i dobrim plivačima, upozorila je liječnica. Tragična je istina da mnoge žrtve nisu loši plivači, već ih je tijelo izdalo u prvim trenucima nakon ulaska u vodu, prije nego što su uopće imali priliku zaplivati.

Stručnjaci naglašavaju da postoji nekoliko ključnih pravila koja mogu spasiti život. Prvi i najvažniji savjet je izbjegavanje naglog ulaska u vodu. Umjesto skakanja, u vodu ulazite postepeno kako biste tijelu dali vremena da se prilagodi na promjenu temperature.

Doktorica dodaje još jedan važan savjet: "Ako idete plivati, molim vas, nemojte ići sami ili barem osigurajte da neko zna gdje se nalazite."

Samantha Hughes iz Kraljevske nacionalne spasilačke službe (RNLI) podržava ove preporuke i nudi konkretnu tehniku za slučaj da se nađete u nevolji. 

- Ako se nađete u problemima u vodi, sjetite se savjeta "plutajte da biste preživjeli": nagnite glavu unazad tako da su vam uši uronjene, opustite se i kontrolišite disanje. Možda ćete morati lagano koristiti ruke da ostanete na površini, i u redu je ako vam noge potonu - svako pluta drugačije.

Prvi učinci hladnog šoka obično prođu za manje od minute. Zato je ključno ne paničariti i ne pokušavati odmah plivati. Prvo se skoncentrišite na disanje i ostanite na površini. Jednom kada se tijelo smiri, možete pozvati pomoć ili pokušati doplivati do obale.