Evo ko treba biti oprezan prilikom jedenja breskvi, mogu izazvati ozbiljne probleme
M. K. |
Alergija na breskvu je sve češća pojava koja može varirati od blagih oralnih simptoma do ozbiljnih sistemskih reakcija. Ključno je razlikovati "pravu" alergiju od unakrsne reakcije, kako bi se pravilno upravljalo ishranom i zdravljem
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u
Breskve pripadaju porodici koštunjavog voća, a iako su bogate vitaminima i antioksidansima, za mnoge ljude predstavljaju zdravstveni rizik.
Alergija se najčešće razvija na dva načina: kao direktna IgE reakcija na protein Pru p 3 ili kao posljedica unakrsne reakcije sa polenom breze, poznata kao sindrom oralne alergije (OAS). Dok prava alergija zahtijeva strogo izbjegavanje svih oblika voća, osobe sa OAS-om simptome često osjećaju samo pri kontaktu sa sirovim plodom.
Simptomi se obično javljaju unutar petnaest minuta, a uključuju svrab u ustima, oticanje usana, respiratorne smetnje ili probavne probleme. U težim slučajevima moguća je anafilaksija, zbog čega je dijagnostika kod alergologa neophodna. Važno je razlikovati alergiju od osetljivosti na breskvu, gdje se reakcija organizma zasnovana na IgG antitelima javlja sa zakašnjenjem i manifestuje kroz umor, glavobolje ili ekceme.
Strategije upravljanja uključuju kožni ubodni test ili analizu krvi, uz obavezno čitanje deklaracija kako bi se izbjegle unakrsne namirnice poput jabuka, krušaka ili celera. Iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, precizno izbjegavanje alergena omogućava kvalitetan život. Kod onih sa sindromom oralne alergije, termička obrada voća često pomaže u razgradnji proteina, ali pacijenti sa pravom alergijom moraju biti izuzetno oprezni i uvijek imati spreman plan za hitne slučajeve.
Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.