Nova statistika: Je li zbog Ozempica "odzvonilo" golaznosti u Americi?

Stopa gojaznosti u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je gotovo neprekidno rasla od kraja 70-ih godina, pokazuje prve znakove promjene smjera. Najnoviji podaci ukazuju na to da bi dugogodišnji trend rasta mogao biti zaustavljen, piše DW.

Benjamin Rader, epidemiolog iz Bostonske dječije bolnice i Medicinskog fakulteta na Harvardu, smatra da postoje znakovi prekretnice. Sa svojim timom 2024. godine objavio je studiju zasnovanu na podacima o više od 16 miliona odraslih osoba, koja je pokazala da je 2023. bila prva godina u više od decenije u kojoj je zabilježen pad učestalosti gojaznosti u SAD-u.

Slične rezultate pokazale su i analize studije NHANES, a smanjenje bilježe i druga novija istraživanja. Ovaj pad poklapa se sa rastom popularnosti nove generacije lijekova za mršavljenje. Lijekovi iz grupe GLP-1 proširili su se tržištem nakon što je FDA krajem 2017. odobrila Ozempic za dijabetes, a kasnije su se pojavili i Wegovy te Zepbound.

Rader kaže da postoje "prilično snažni pokazatelji" da novi lijekovi već utiču na statistiku cijelog stanovništva. Slično smatra i Peminda Cabandugama, specijalista za liječenje gojaznosti i portparol udruženja The Obesity Society, koji navodi da su GLP-1 lijekovi vjerovatno imali direktnu ulogu u nedavnom padu.

Rader ipak upozorava da ne postoji definitivan dokaz o uzročno-posljedičnoj vezi i da je otvoreno pitanje hoće li doći do stagnacije ili trajnog pada. Dodaje da bi ulogu mogla imati i promjena životnih navika nakon pandemije. Nisu svi istraživači uvjereni u trajni pad, jer studija Instituta IHME sa Univerziteta u Washingtonu i dalje predviđa rast gojaznosti do 46,9 posto u 2035. godini.

Stručnjaci naglašavaju da za sada samo mali dio ljudi sa gojaznošću koristi ove lijekove, a mnogi pacijenti prekidaju terapiju u prvoj godini, nakon čega često slijedi ponovno dobijanje na težini.

Gojaznost se danas definiše kao složena hronična bolest na koju utiču biološki, genetski, društveni i psihološki faktori, a povećava rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka. Zastarjele predstave o njenim uzrocima i dalje dovode do stigmatizacije oboljelih.

Ako se zaista radi o prekretnici, posljedice bi mogle biti dalekosežne, prvenstveno kroz smanjenje kardiometaboličkih bolesti poput dijabetesa i masne jetre. Ipak, gojaznost ostaje jedan od najvećih zdravstvenih izazova u SAD-u, a moderni lijekovi još uvijek nisu jednako dostupni svima kojima su potrebni.