Navika koju mnogi imaju pred spavanje mogla bi povećati rizik od bolesti srca

Mnogi nakon završetka dnevnih obaveza posegnu za grickalicama dok odmaraju pred televizorom ili na kauču. Iako se lagani obrok prije spavanja ne mora nužno smatrati lošom navikom, stručnjaci upozoravaju da način na koji se jede kasno navečer može imati posljedice po zdravlje srca. Dijetetičarka Michelle Routhenstein ističe da kasnovečernji unos hrane može dovesti do povišenih vrijednosti šećera u krvi, inzulina i triglicerida. 

Prema njenim riječima, tijelo se u tom periodu prirodno priprema za odmor, a ne za probavu, zbog čega prerada hrane postaje manje efikasna. Upravo su povišene vrijednosti ovih pokazatelja povezane s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti. Problem dodatno može biti izražen nakon napornog i stresnog dana, kada mnogi češće posežu za slatkim i slanim grickalicama umjesto nutritivno vrijednijih opcija. 

Dijetetičarka Kiran Campbell upozorava da ultraprerađena hrana poput čipsa, pakovanih keksa, kolača i gotovih smrznutih obroka može predstavljati poseban rizik za zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovno jedu kasno navečer često unose više kalorija, kao i veće količine zasićenih masti i dodatih šećera. Campbell navodi i rezultate studije prema kojima su osobe s najvećim unosom ultraprerađene hrane imale 67 posto veći rizik od srčanog i moždanog udara u odnosu na one koje su je unosile najmanje.

Stručnjaci naglašavaju da povremena večernja poslastica ne predstavlja problem, ali da svakodnevno pretvaranje takve navike u rutinu može imati negativne posljedice. Kao bolji izbor preporučuju grickalice bogate vlaknima i proteinima. Važnu ulogu ima i cirkadijalni ritam, unutrašnji tjelesni sat koji ne reguliše samo san i budnost nego i način na koji organizam obrađuje hranu. Prema riječima Routhenstein, tijelo je prilagođeno da efikasnije probavlja hranu ranije tokom dana, kada su metabolizam i osjetljivost na inzulin na višem nivou.

Kada se obroci pomjeraju prema kasnim večernjim satima, mogu se javiti veće oscilacije šećera u krvi, inzulina i triglicerida. Dugoročno, takve promjene mogu doprinijeti povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Kasnonoćno grickanje može utjecati i na kvalitet sna. Istraživanja pokazuju da osobe koje jedu neposredno prije odlaska na spavanje češće imaju prekide sna tokom noći, što može dovesti do umora narednog dana. Loš kvalitet sna također se povezuje s većim rizikom od bolesti srca.

Kako bi zaštitili zdravlje srca, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka. Među njima su izbor zdravijih grickalica poput humusa s povrćem, pečenog slanutka ili jabuke s maslacem od kikirikija, kao i kratka šetnja od deset do petnaest minuta nakon večere.

Također savjetuju uvođenje opuštajuće večernje rutine koja neće uključivati stres i prejedanje. Prema riječima Campbell, za zdravlje nije važno samo vrijeme obroka nego i količina te vrsta hrane koju unosimo. Svjesniji izbori u večernjim satima mogu imati pozitivan utjecaj na zdravlje srca i opće stanje organizma.