Naučnici otkrili tri navike koje mogu odgoditi demenciju za 13 godina

Naučnici tvrde da su identificirali tri zdravstvene mjere u srednjoj životnoj dobi koje mogu odgoditi pojavu demencije za više od deset godina.

Rezultati su objavljeni u medicinskom časopisu Neurology, prenosi Guardian.

Bitan za imunitetNedostatak vitamina B6 može se primijetiti kroz ove znakove koje tijelo šalje

Studija pokazuje da su normalan krvni pritisak, izostanak dijabetesa tipa 2 i nepušenje između 45. i 65. godine povezani s gotovo 13 dodatnih godina života bez demencije u prosjeku.

Istraživanje je također pokazalo da su, bez obzira na broj faktora rizika, žene živjele duže bez demencije nego muškarci, dok su bijelci imali više godina života bez demencije u odnosu na crnce.

Istraživanje obuhvatilo preko 12.000 ljudi

Istraživači sa Univerziteta NYU Langone analizirali su podatke iz studije Atherosclerosis Risk in Communities (Aric), koja je započela 1986. godine i decenijama pratila zdravstveno stanje Amerikanaca do starije životne dobi, s posebnim fokusom na vaskularne faktore rizika u srednjim godinama i razvoj demencije.

U novoj analizi obuhvaćeno je 12.409 osoba prosječne starosti 56 godina koje na početku istraživanja nisu imale demenciju. Kod učesnika su procijenjena tri faktora rizika: povišen krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i pušenje. Zatim su praćeni oko tri decenije, uz prosječno vrijeme praćenja od 26 godina.

Tokom tog perioda kod 3.008 osoba razvila se demencija, dok je 5.238 učesnika preminulo bez razvoja ovog oboljenja.

Osobe koje nisu imale nijedan od tri navedena faktora rizika živjele su gotovo 13 godina duže bez razvoja demencije u odnosu na one koje su imale sva tri faktora.

Prema rezultatima studije, ispitanici koji na početku istraživanja nisu imali dijabetes ni povišen krvni pritisak i nisu pušili, u prosjeku su živjeli još 30,1 godinu bez demencije.

Kod osoba s jednim faktorom rizika taj period iznosio je 26,3 godine, s dva faktora 21 godinu, dok su oni sa sva tri faktora imali nešto više od 17 godina života bez demencije.

- Naši nalazi pokazuju da ljudi trebaju aktivno sprječavati pojavu ovih faktora rizika u srednjoj životnoj dobi kako bi očuvali zdravlje mozga više od jedne decenije, rekao je glavni autor istraživanja dr. Josef Coresh, direktor Instituta za optimalno starenje pri NYU Langone.

Mišljenje stručnjaka

"Nadamo se da će ovi rezultati potaknuti ljude da prestanu pušiti i pažljivo prate svoje vaskularno zdravlje nakon 45. godine života."

Procjenjuje se da će se broj osoba koje žive s demencijom širom svijeta do 2050. godine gotovo utrostručiti i dostići 153 miliona. Ipak, stručnjaci smatraju da bi se gotovo polovina slučajeva demencije mogla spriječiti ili odgoditi.

Ranija istraživanja sugerirala su da bi rješavanje 14 promjenjivih faktora rizika, počevši od djetinjstva i tokom cijelog života, moglo spriječiti ili odgoditi 45 posto slučajeva demencije, čak i uz produžen životni vijek stanovništva.

Studija NYU Langone navodi da se tri identifikovana faktora rizika "često javljaju u srednjoj životnoj dobi" i da "ostavljaju dugotrajne posljedice na razvoj neurodegenerativnih promjena", što dodatno naglašava važnost njihovog ranog otkrivanja i liječenja.

Dr. Jacqui Hanley, voditeljica odjela za finansiranje istraživanja u organizaciji Alzheimer's Research UK, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je:

"Umjesto da se fokusira samo na vjerovatnoću razvoja demencije, ova studija postavlja pitanje koje je ljudima zaista važno, koliko dugo možemo očekivati da ćemo živjeti bez demencije."

Praktični koraci

Dodala je da ovakav pristup pruža jasniju sliku o tome kako zdravstveno stanje u srednjim godinama utiče na broj godina provedenih bez demencije, uz istovremeno priznanje da su povišen krvni pritisak, dijabetes i pušenje povezani ne samo s većim rizikom od demencije nego i s većom vjerovatnoćom prerane smrti zbog drugih bolesti.

- Ovi rezultati naglašavaju koliko je važno voditi računa o zdravlju srca, ali i zdravlju mozga, kazala je Hanley.

Prema njenim riječima, svi bi trebali poduzeti praktične korake poput redovne fizičke aktivnosti, prestanka pušenja te pravilnog liječenja stanja kao što su povišen krvni pritisak i dijabetes.

Iako ne postoji siguran način da se spriječi demencija, istraživanja, uključujući i ovu studiju, sugeriraju da smanjenje faktora rizika za kardiovaskularne bolesti može pomoći i u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije.