Mlađi piju manje, jedna grupa više, istraživanje otkriva zabrinjavajući trend

Ako navečer posežete za čašom vina kako biste se opustili, a imate više od 50 godina, vrijedi obratiti pažnju na to koliko često pijete i u kojim količinama.

Novo američko istraživanje pokazuje da se konzumacija alkohola smanjuje među mlađim odraslim osobama, ali da se u dobnoj skupini od 50 do 64 godine zadržavaju obrasci pijenja koji izazivaju zabrinutost.

Šta je pokazalo istraživanje?

Pandemija bolesti COVID-19 promijenila je brojne svakodnevne navike, uključujući i odnos prema alkoholu. Iako noviji podaci iz Sjedinjenih Američkih Država ukazuju na opći pad konzumacije, promjene nisu jednake u svim generacijama.

Prema Gallupovom istraživanju iz 2025. godine, udio odraslih Amerikanaca koji navode da konzumiraju alkohol pao je na 54 posto. To je najniži nivo otkako ova agencija prati takve podatke.

Međutim, istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, koje je obuhvatilo podatke više od 114.000 odraslih osoba prikupljene od 2018. do 2024. godine, pokazalo je drugačiju sliku među osobama srednje životne dobi.

U periodu od 2022. do 2024. zabilježen je relativni pad udjela osoba koje piju alkohol od približno dva posto, dok je udio onih koje konzumiraju velike količine alkohola smanjen za oko osam posto. Uprkos tome, obje vrijednosti ostale su iznad nivoa zabilježenih 2018. godine.

Najveći doprinos ukupnom padu konzumacije dali su mlađi odrasli, odnosno pripadnici generacije Z i milenijalci.

Posebno su zanimljivi nalazi koji se odnose na žene. Udio žena koje konzumiraju velike količine alkohola ostao je približno 13 posto viši nego prije pandemije, a prema rezultatima istraživanja blago je premašio odgovarajući udio među muškarcima.

Zašto osobe u 50-im i 60-im godinama možda piju više?

Naučnici zasad nemaju konačan odgovor na ovo pitanje, ali stručnjaci izdvajaju nekoliko mogućih objašnjenja.

Navike stečene tokom pandemije mogle su se zadržati i nakon njenog završetka. Prema objašnjenju jednog od autora istraživanja, hepatologa dr. Briana P. Leeja iz ustanove Keck Medicine of USC, pojedini ljudi počeli su češće piti zbog okolnosti tokom pandemije, a kasnije su nastavili s takvom praksom iz navike.

Utjecaj bi mogao imati i odnos prema alkoholu koji su pripadnici ove generacije razvili tokom odrastanja. Redovno večernje konzumiranje alkohola u njihovoj mladosti često se smatralo uobičajenim dijelom svakodnevnog života.

Psiholog Christopher Kahler sa Univerziteta Brown upozorava i na ranije poruke o mogućim koristima umjerenog konzumiranja alkohola za zdravlje srca. Takve tvrdnje mogle su ostati duboko ukorijenjene, iako alkohol ne bi trebalo početi konzumirati s ciljem zaštite zdravlja.

Promjene u porodičnom životu također bi mogle utjecati na navike. Nakon što djeca napuste porodični dom, neki ljudi imaju više slobodnog vremena i novca, dok se alkohol u reklamama često predstavlja kao dio opuštenog i kvalitetnog života.

S druge strane, stručnjakinja za ovisnosti Jessica E. Salvatore sa Univerziteta Rutgers smatra da bi ulogu mogli imati i finansijski pritisci.

Ipak, riječ je o mogućim objašnjenjima, a ne o uzrocima koje je navedeno istraživanje direktno dokazalo.

Kako alkohol utječe na zdravlje nakon 50. godine?

S godinama se mijenja način na koji organizam reaguje na alkohol. Smanjenje mišićne mase i udjela vode u tijelu može dovesti do toga da ista količina alkohola izazove izraženije posljedice nego ranije.

Alkohol može narušiti ravnotežu, koordinaciju i pažnju, čime se povećava rizik od padova i povreda. Pretjerana konzumacija povezuje se i s problemima s pamćenjem i razmišljanjem, a može dodatno pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.

Među mogućim posljedicama konzumacije alkohola su:

- povišen krvni pritisak i drugi problemi sa srcem i krvnim sudovima
- bolesti jetre
- lošiji kvalitet sna
- pogoršanje žgaravice i refluksa
- povećan rizik od određenih vrsta karcinoma.

Kod žena se rizik od raka dojke povećava i pri manjim količinama alkohola. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da nije utvrđen nivo konzumacije alkohola koji bi se mogao smatrati potpuno sigurnim kada je riječ o riziku od raka.

Poseban oprez potreban je i kod osoba koje uzimaju lijekove. Alkohol može promijeniti njihovo djelovanje ili pojačati neželjene efekte, naročito kod lijekova za spavanje i smirenje, kao i pojedinih lijekova protiv bolova. O mogućim interakcijama najbolje je razgovarati s ljekarom ili farmaceutom.

Kada količina alkohola postaje zabrinjavajuća?

Granice za definisanje prekomjerne konzumacije alkohola mogu biti niže nego što mnogi pretpostavljaju. Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA) takvu konzumaciju definiše kao:

- za žene – četiri ili više standardnih pića tokom jednog dana ili osam ili više pića sedmično
- za muškarce – pet ili više standardnih pića tokom jednog dana ili 15 ili više pića sedmično.

Važno je, međutim, razumjeti šta se podrazumijeva pod standardnim pićem. Prema američkoj definiciji, ono sadrži 14 grama čistog alkohola, što približno odgovara čaši od 150 mililitara vina s 12 posto alkohola. Veća čaša ili vino s većim udjelom alkohola mogu sadržavati više od jednog standardnog pića.

Definicije standardnog pića razlikuju se od države do države, a navedeni pragovi ne predstavljaju granicu ispod koje zdravstveni rizik ne postoji.

Tako, naprimjer, jedna standardna čaša vina svake večeri ne dostiže navedeni sedmični prag za žene, ali to ne znači da je takva navika potpuno bez rizika.

Koji znakovi ukazuju na to da je potrebna pomoć?

Osim količine alkohola, važno je obratiti pažnju i na odnos koji osoba ima prema piću.

Razlog za zabrinutost mogu biti učestala i snažna želja za alkoholom, redovno konzumiranje većih količina nego što je prvobitno planirano, neuspješni pokušaji smanjenja pijenja ili nastavak konzumacije uprkos zdravstvenim, porodičnim i poslovnim posljedicama.

Takvi obrasci mogu ukazivati na poremećaj upotrebe alkohola i predstavljaju razlog za razgovor sa stručnjakom. Nije potrebno čekati pojavu ozbiljnih zdravstvenih problema da bi se potražila pomoć.

Jedan od prvih koraka može biti bilježenje količine i vremena konzumacije, uz pokušaj prepoznavanja situacija u kojima se najčešće poseže za alkoholom. To može biti stres, usamljenost ili problemi sa spavanjem.

Osobama koje nemaju znakove ovisnosti period bez alkohola može pomoći da uoče promjene u kvalitetu sna i svakodnevnom funkcionisanju.

Međutim, oni koji duže vrijeme konzumiraju velike količine alkohola ili pri njegovom izostanku osjećaju drhtanje, znojenje i druge tegobe ne bi trebali naglo prestati bez stručnog savjeta. U takvim okolnostima prekid konzumacije može izazvati ozbiljne i potencijalno opasne apstinencijske simptome, zbog čega je važno planirati ga uz pomoć ljekara.