Ako osjećate miris spaljene gume, a ništa ne gori, odmah posjetite ljekara

Epileptički napad većina ljudi povezuje s gubitkom svijesti, padom na tlo i nekontrolisanim grčenjem tijela. Međutim, epilepsija se može manifestovati i mnogo suptilnijim simptomima, zbog čega pojedini napadi ostaju neprepoznati.

Iznenadni miris dima kojeg nema u okolini, snažan osjećaj da se određena situacija već dogodila ili neobjašnjiv nalet straha mogu biti među znakovima žarišnog epileptičkog napada. Na ove manje poznate manifestacije upozorava medicinski stručnjak John Kim, ističući da napadi koji zahvataju temporalni, odnosno sljepoočni režanj mozga, mogu izazvati iskustva koja ljudi često ne povezuju s epilepsijom.

Temporalni režanj ima važnu ulogu u pamćenju, emocijama i obradi osjetilnih informacija. Kada u ovom dijelu mozga dođe do abnormalne električne aktivnosti, osoba može doživjeti različite promjene u percepciji, osjećajima i ponašanju.

Jedan od mogućih simptoma jeste iznenadni osjećaj mirisa kojeg zapravo nema. Neki ljudi opisuju miris spaljene gume, dima ili hemikalija, iako u njihovoj blizini ne postoji izvor takvog mirisa. Drugi doživljavaju intenzivan déjà vu, odnosno osjećaj da su trenutnu situaciju već proživjeli, dok poznato mjesto ili osoba u određenim trenucima mogu djelovati potpuno strano.

Takve epizode često traju kratko, pa ih ljudi mogu pripisati umoru, stresu ili prolaznoj neobičnoj reakciji organizma.

Među simptomima se mogu pojaviti i iznenadni strah, osjećaj panike ili snažna slutnja da će se dogoditi nešto loše, bez očiglednog razloga. Neki pacijenti opisuju neobičan osjećaj koji počinje u želucu i širi se prema grudima ili grlu, a moguće su i promjene okusa te kratkotrajna zbunjenost.

Kod pojedinih napada javljaju se i automatski pokreti, poput mljackanja, žvakanja ili gutanja, koje osoba ne mora biti potpuno svjesna. U nekim slučajevima može doći do zurenja u prazno i privremene nemogućnosti normalnog reagovanja na okolinu.

Šta je zapravo epileptička aura?

Posebnu pažnju privlači pojam aure, koji se često opisuje kao upozorenje da će uslijediti epileptički napad. Međutim, aura je sama po sebi žarišni epileptički napad, tokom kojeg abnormalna električna aktivnost u određenom dijelu mozga izaziva specifične osjete ili emocionalne promjene.

Aura ponekad može biti jedina manifestacija napada. U drugim slučajevima napad se nastavlja, a osoba može izgubiti sposobnost normalnog reagovanja ili svijest. Ako se električna aktivnost proširi na obje moždane hemisfere, može doći i do obostranog toničko-kloničkog napada, praćenog gubitkom svijesti i grčenjem tijela.

Ipak, važno je naglasiti da neobičan miris ili osjećaj déjà vua sami po sebi ne znače da osoba ima epilepsiju. Fantosmija, odnosno osjećaj mirisa koji nema stvarni izvor, može biti povezana s migrenama, problemima s nosom i sinusima te drugim zdravstvenim stanjima. Déjà vu se, također, povremeno javlja i kod potpuno zdravih ljudi.

Razlog za dodatnu pažnju postoji kada se takve epizode ponavljaju, naročito ako svaki put imaju sličan tok ili su praćene iznenadnim strahom, zbunjenošću, promjenama svijesti i drugim neurološkim simptomima.

U tim slučajevima preporučuje se ljekarski pregled, a procjena može uključivati razgovor o simptomima, neurološki pregled i elektroencefalografiju (EEG), kojom se prati električna aktivnost mozga. Ljekar može preporučiti i magnetnu rezonancu kako bi se provjerilo postoje li strukturne promjene koje bi mogle biti povezane s napadima.

Ako se utvrdi epilepsija, liječenje najčešće uključuje lijekove za kontrolu napada. Kada se oni ne mogu uspješno kontrolisati terapijom, mogu se razmatrati i druge mogućnosti, uključujući hirurško liječenje i specijalizirane terapijske postupke.

Prvi napad koji bi mogao biti epileptički zahtijeva pravovremenu medicinsku procjenu. Ako napad traje pet minuta ili duže ili se novi napad pojavi prije nego što se osoba oporavi od prethodnog, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Iako epileptički napadi ne moraju uvijek izgledati dramatično, ponavljajuće i neobjašnjive epizode ne treba zanemarivati. Prepoznavanje manje poznatih simptoma može pomoći da osoba na vrijeme potraži stručnu pomoć i dobije odgovarajuću dijagnozu i liječenje.