Zabrinjavajući podaci, najniži vodostaji europskih rijeka u 30 godina

Evropske rijeke zabilježile su najniže prosječne vodostaje tokom ljeta otkako su 1992. godine počela mjerenja, dok su mora oko kontinenta 2026. godine bila neuobičajeno topla, objavila je danas Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus. U julu i augustu mnoge velike rijeke, među kojima su Rajna, Dunav, Loire i Sena, zabilježile su rekordno niske ili gotovo rekordno niske protoke, saopćila je agencija EU-a.

Kako se navodi, to je dodatno opteretilo navodnjavanje, hlađenje nuklearnih reaktora, proizvodnju hidroenergije, dostupnost pitke vode i snabdijevanje energijom, što pokazuje usku povezanost klimatskih promjena s geopolitičkim izazovima poput energetske sigurnosti.

Služba je također izvijestila o rekordnim ili gotovo rekordnim temperaturama površine mora duž velikog dijela atlantske obale te u zapadnom i centralnom Sredozemlju. To je bilo praćeno snažnim do izuzetno jakim morskim toplotnim valovima, navodi se. Prema Copernicusu, morski toplotni valovi mogu pojačati vrućinu u obalnim područjima tako što ograničavaju noćno hlađenje i povećavaju vlažnost.

Podaci agencije također pokazuju da je ljeto 2026. godine bilo treće najtoplije zabilježeno ljeto za Evropu u cjelini te najtoplije dosad zabilježeno u zapadnoj Evropi, gdje je izmjerena prosječna temperatura od 21,7 stepeni Celzijusa, što je 2,5 stepeni iznad prosjeka za period od 1991. do 2020. godine.

Do kraja ljeta rekordnih 52 posto površine kontinenta bilo je izloženo „veoma snažnom toplotnom stresu“, pri kojem se temperatura osjeća kao 38 stepeni Celzijusa ili više, saopćila je služba. Copernicus je također istaknuo trajanje i geografski obim toplotnog vala: tokom 17 dana temperature iznad 30 stepeni Celzijusa zabilježene su na najmanje 60 posto područja zapadne Evrope, u poređenju s 11 dana 2003. godine i sedam dana 2025. godine.

Dugotrajna suša i ponavljajući toplotni valovi doprinijeli su izuzetno intenzivnoj sezoni šumskih požara. Do 2. septembra površina opožarena u EU-u bila je gotovo dvostruko veća od prosjeka za period od 2006. do 2025. godine, pri čemu su posebno pogođene Španija i Francuska. Šumski požari prouzrokovali su veliku štetu i izložili milione ljudi opasnom onečišćenju zraka, saopćila je agencija EU-a, prenosi Hina.