Wizz Air i Ryanair zatvaraju baze, ali ne odustaju od Evrope: Ovo je novi plan

Niskotarifne aviokompanije mijenjaju način poslovanja u Evropi. Umjesto širenja mreže po svaku cijenu, sve pažljivije biraju aerodrome na kojima će držati svoje avione, a odluke sve više zavise od troškova i očekivane zarade.

Promjene su već vidljive kod najvećih evropskih low-cost prevoznika. Wizz Air je zatvorio bazu u Beču i najavio zatvaranje baze u Beogradu, dok je Ryanair ugasio bazu u Berlinu i najavio povlačenje s Aerodroma "Konstantin Veliki" u Nišu.

Međutim, zatvaranje baze ne mora automatski značiti i odlazak kompanije s određenog tržišta. Sve češće se avioni jednostavno premještaju na druge aerodrome gdje su troškovi poslovanja niži, a mogućnost zarade veća.

"To bi moglo donekle usporiti rast ponude, ali prostor za povećanje cijena i dalje je ograničen, posebno ako finansijski pritisak na putnike osjetljive na cijene potraje i tokom zime", rekao je Konor Gejnor (Conor Gaynor), analitičar Bloomberg Intelligencea.

Gorivo i slabija potražnja stvaraju nove probleme

Aviokompanije se istovremeno suočavaju s rastom troškova i opreznijim putnicima.

Sukobi na Bliskom istoku utjecali su na cijene nafte, što se direktno odrazilo i na troškove avio-prevoznika. Dodatne probleme donijeli su poremećaji u saobraćaju i otkazivanja letova nakon privremenog zatvaranja zračnog prostora iznad Dohe i Dubaija.

Ryanair je tokom ljetne sezone smanjio cijene karata za oko šest posto, dok su njegovi ukupni troškovi istovremeno porasli za 11 posto.

Gejnor procjenjuje da bi ponuda sjedišta u Evropi do decembra mogla biti oko pet posto veća nego u istom periodu prošle godine. Zbog toga ne očekuje značajniji prostor za rast cijena karata.

Promjene se osjećaju i u Srbiji

Nova strategija low-cost kompanija posebno je vidljiva na tržištu Srbije.

Ryanair je najavio povlačenje iz Niša krajem oktobra. Kao jedan od razloga kompanija navodi probleme sa snabdijevanjem gorivom koje povezuje s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Wizz Air, s druge strane, planira zatvoriti bazu u Beogradu do kraja godine. Kompanija odluku povezuje s promjenama propisa u oblasti civilnog vazduhoplovstva i mogućim povećanjem troškova.

Ipak, ni to ne znači da Wizz Air napušta Beograd. Kompanija je najavila da će i dalje obavljati letove iz glavnog grada Srbije.

Istovremeno razmatra mogućnost otvaranja baze u Prištini.

Wizz Air zatvara baze, ali istovremeno otvara nove

Wizz Air je već zatvorio bazu u Beču, koja je bila aktivna od 2018. godine. Posljednji avioni iz austrijske prijestonice povučeni su u martu.

Kompanija je odluku obrazložila povećanjem aerodromskih naknada, poreza i troškova zemaljskog opsluživanja, zbog čega je poslovanje s bazom u Beču postalo ekonomski neodrživo.

Ali gotovo istovremeno Wizz Air je pronašao alternativu. Tokom 2025. godine otvorio je bazu u Bratislavi, udaljenoj tek pedesetak kilometara od Beča.

Upravo taj primjer pokazuje kako se mijenja poslovni model niskotarifnih aviokompanija.

Čak i relativno mala razlika u trošku po putniku može biti dovoljna da kompanija odluči gdje će stacionirati avion.

"Dovoljno jednostavan operativni model, mala zavisnost od transfernih putnika i veliki broj baza omogućavaju niskotarifnim prevoznicima da brže reaguju na promjene na tržištu", ocijenio je za Bloomberg Džon Grant (John Grant) iz kompanije OAG.

Model poslovanja low-cost kompanija zasniva se na velikom broju putnika, visokoj iskorištenosti aviona i strogoj kontroli troškova. Kada nema dovoljno prostora za povećanje cijena karata, preusmjeravanje aviona na profitabilnije tržište postaje jedno od rješenja.

Ryanair već osjeća posljedice

Ryanair se već suočava s posljedicama viših troškova i slabije potražnje.

Irska kompanija je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad dobiti od oko 34 posto, na 538 miliona eura. Istovremeno je broj putnika povećan za šest posto, na 61,3 miliona.

Problemi nisu ograničeni samo na niskotarifne kompanije.

Međunarodno udruženje za zračni saobraćaj (IATA) u junu je smanjilo procjenu ukupne dobiti svjetskih aviokompanija za 2026. godinu. Ranija procjena od 41 milijarde dolara spuštena je na 23 milijarde dolara, prema podacima koje prenosi Bloomberg Adria.

Novi avioni ne stižu dovoljno brzo

Dodatni problem predstavlja i nedostatak novih aviona.

Airbus i Boeing suočavaju se s problemima u lancima snabdijevanja, što usporava isporuku novih letjelica, dijelova i motora.

Prema podacima Bloomberg Intelligencea, Airbus je do kraja jula isporučio 418 od ukupno 870 aviona koliko ih je planirano za ovu godinu.

"Ako danas od Airbusa ili Boeinga tražite 20 aviona, nećete ih dobiti sljedeće godine", rekao je Fransoa Diflo (Francois Duflot), analitičar Bloomberg Intelligencea.

To dodatno ograničava mogućnost aviokompanija da jednostavno povećaju broj aviona na tržištima na kojima raste potražnja.

Umjesto toga, moraju pažljivo odlučivati gdje će rasporediti postojeću flotu.

Zbog svega toga zatvaranje baze neke niskotarifne kompanije ne mora nužno značiti njeno povlačenje iz određenog grada ili države. Sve više se radi o preraspodjeli aviona prema tržištima na kojima kombinacija aerodromskih naknada, poreza, potražnje i drugih troškova omogućava veću zaradu.

Drugim riječima, era agresivnog širenja low-cost kompanija sve više ustupa mjesto pažljivom biranju destinacija i aerodroma.