Vuk Jeremić: Vještačka inteligencija kao globalno javno dobro

Autor: Vuk Jeremić, predsjednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD), predsjedavajući 67. zasjedanja Generalne skupštine UN i bivši ministar vanjskih poslova Srbije

Ovogodišnja Svjetska konferencija o vještačkoj inteligenciji, koja se od 17. do 20. jula održava u Šangaju pod sloganom „Inteligentni partneri, zajednička budućnost“, dolazi u trenutku kada svijet prolazi kroz duboku tehnološku transformaciju čije će posljedice decenijama oblikovati globalne i međuljudske odnose. Vještačka inteligencija danas više nije samo pitanje ekonomskog razvoja i tehnološkog prestiža – ona postaje jedan od ključnih faktora globalne raspodjele moći, instrument društvenih promjena i sve važniji element međunarodne saradnje.

U tom kontekstu Kina se posljednjih godina profilirala kao jedan od vodećih aktera u razvoju novih tehnologija i zagovornik modela koji vještačku inteligenciju posmatra kao globalno javno dobro i tehnologiju koja treba biti dostupnija većem broju država. Upravo je to jedna od ključnih poruka ovogodišnje konferencije u Šangaju – tehnološki napredak neće imati puni smisao ukoliko njegove koristi ostanu ograničene na mali broj država, kompanija i pojedinaca.

Posljednjih godina Kina je pokazala izuzetnu sposobnost da objedini naučni potencijal, industrijsku proizvodnju i dugoročno strateško planiranje. Ono što kineski pristup čini posebno zanimljivim jeste činjenica da se značajno razlikuje od modela koji danas dominira u Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki sistem razvoja vještačke inteligencije u velikoj mjeri oslanja se na privatni sektor. Nekoliko tehnoloških kompanija i njihovih osnivača danas kontroliše najveći dio najnaprednijih modela, računarskih kapaciteta i infrastrukture neophodne za daljnji razvoj ove oblasti. Većina najnaprednijih američkih sistema razvija se kroz vlasničke modele, uz ograničen pristup izvornom kodu i podacima, dok se pristup tehnologiji prvenstveno određuje tržišnim i komercijalnim interesima.

Kineski institucionalni okvir razlikuje se po izraženijoj ulozi države u definiranju strateških prioriteta, koordinaciji istraživanja i kreiranju regulatornog okvira. Istovremeno, posljednjih godina sve veći broj kineskih kompanija odlučuje se za razvoj modela otvorenog koda, omogućavajući univerzitetima, istraživačkim centrima, startup kompanijama i državama širom svijeta da aktivnije učestvuju u tehnološkoj revoluciji.

Takav pristup posebno je značajan za zemlje u razvoju. Za veliki broj država Azije, Afrike i Latinske Amerike pristup najnaprednijim sistemima vještačke inteligencije često je ograničen visokim troškovima i tehnološkim barijerama. Kineski model, zasnovan na većoj dostupnosti tehnologije i intenzivnijoj međunarodnoj saradnji, otvara mogućnost da koristi digitalne transformacije budu ravnomjernije raspoređene.

Zbog toga Peking posljednjih godina sve više insistira na konceptu međunarodnih javnih dobara. Osim ulaganja u infrastrukturu, energetiku i povezivanje, Kina nastoji svoje tehnološke kapacitete uključiti u širi projekat globalnog razvoja. Inicijative u oblasti vještačke inteligencije, digitalne ekonomije i naučne saradnje predstavljaju važan dio te strategije.

Naravno, nijedan model nije bez izazova. Razvoj vještačke inteligencije otvara brojna pitanja koja se odnose na sigurnost, zaštitu privatnosti, tržišnu konkurenciju i budućnost rada. Upravo zato međunarodni dijalog o pravilima, standardima i etičkim principima postaje jednako važan kao i sama tehnološka utrka. U tom smislu Kina sve aktivnije promoviše ideju da globalno upravljanje vještačkom inteligencijom mora biti inkluzivno te da zemlje u razvoju moraju imati glas u oblikovanju budućih normi.

Srbija ima poseban interes da pažljivo prati ove procese. Posljednjih godina saradnja Srbije i Kine značajno je proširena i danas obuhvata ne samo tradicionalne oblasti poput infrastrukture i energetike, već i digitalizaciju, inovacije, naučnoistraživačku saradnju i visoke tehnologije. Takvo partnerstvo otvara nove mogućnosti za privredni razvoj Srbije, ali i za njeno snažnije uključivanje u globalne tokove tehnoloških promjena.

Važan doprinos tom procesu dao je i nedavno održani Horizons Forum o održivosti i povezivanju u Beogradu. Tokom dva dana Forum je okupio visoke zvaničnike, poslovne lidere, investitore, predstavnike vodećih kompanija i ugledne stručnjake iz Kine, Evrope i drugih dijelova svijeta kako bi razmijenili mišljenja o ključnim pitanjima savremenog razvoja. Istovremeno, Forum je otvorio nove mogućnosti za praktičnu saradnju različitih sektora i regija, potvrdivši ulogu Beograda kao mjesta susreta Istoka i Zapada, posebno Kine i Evrope.

Rasprave vođene tokom Foruma pokazale su da tehnološki razvoj više nije moguće posmatrati odvojeno od pitanja održivosti, energetike i međunarodne saradnje. Vještačka inteligencija postaje jedan od glavnih pokretača ekonomskog rasta, ali i sredstvo za uspostavljanje novih oblika povezivanja među državama i društvima.

Zbog toga tema ovogodišnje konferencije u Šangaju nadilazi okvire same tehnologije. Pitanje koje se danas postavlja nije samo ko će predvoditi razvoj vještačke inteligencije, već i kako će njene koristi biti raspoređene. Odgovor na to pitanje imat će značajne posljedice ne samo po strukturu svjetske ekonomije, već i po buduću arhitekturu međunarodnog poretka u decenijama koje dolaze.

Napomena: Stavovi izneseni u rubrici „Kolumne“ predstavljaju mišljenje autora i ne moraju odražavati stavove KMG-a.