Von der Leyen pozvala Kanadu da postane prva pridružena članica EU

Evropska unija nikada nije bila snažnija, ali se istovremeno suočava s najvećom nesigurnošću dosad, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u godišnjem govoru o stanju Unije.

Obraćajući se Evropskom parlamentu u Strazburu, istaknula je da se EU suočava sa sve složenijim međunarodnim okolnostima, agresivnom Rusijom, ekonomskim pritiscima i jačanjem ultranacionalizma. Među ključnim temama njenog govora bili su sigurnost, konkurentnost, energetska nezavisnost i unutrašnje prijetnje evropskom jedinstvu, prenosi The Guardian.

Predsjednica Komisije upozorila je da su stari obrasci i odnosi popustili te da se EU sada suočava s „otvoreno neprijateljskim svijetom“.

- To vidimo u usponu ekstremizma i nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Ti stvarni problemi koriste se kao oružje da bi se unio razdor među nas, ponekad izvana, ali prečesto iznutra, rekla je.

Predstavila je to kao izbor između nezavisne Evrope koja se zalaže za svoje vrijednosti i dopuštanja da Uniju sputavaju podjele i zavisnosti.

- Želimo li se okupiti oko naše evropske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokratije potkopavaju pijuni i marionete autoritarnih režima?, upitala je.

Ekonomija i odnosi s Kinom

Von der Leyen je rekla da je pokretanje evropske ekonomije apsolutni prioritet te da Evropa mora bolje iskoristiti svoje tržište, industriju i usluge. Smatra da je jedinstveno tržište i dalje previše podijeljeno i da su potrebne dodatne reforme, koje bi trebale biti završene do kraja naredne godine.

Posebno se osvrnula na Kinu, upozorivši da je trgovinski deficit EU-a s tom zemljom dosegnuo milijardu eura dnevno i da se nalazi na „kritičnoj tački“.

- Neki kažu da nam prijeti drugi „kineski šok“, ali on je već tu. To se vidi u našim zajednicama i tvornicama diljem Unije. Dovodi do deindustrijalizacije u samom industrijskom srcu Evrope. To je neodrživo, izjavila je von der Leyen.

Najavila je da će EU „iskoristiti sve dostupne alate kako bi uravnotežila te odnose“ te naglasila potrebu za diversifikacijom u nabavci kritičnih sirovina.

Reforma energetskog tržišta

Govorila je i o potrebi reforme evropskog energetskog tržišta. Naglasila je da Evropa ne može ostati industrijska sila ako su cijene energije dugoročno previsoke.

Navela je da se Unija nakon ruske invazije na Ukrajinu uspješno okrenula vlastitim, čišćim izvorima energije, ali je i dalje „skupo platila cijenu“ kasnijeg zatvaranja Hormuškog moreuza.

Osvrćući se na umjetnu inteligenciju, von der Leyen je naglasila da je stav Evrope jasan - cilj je u potpunosti iskoristiti ovu tehnologiju za unapređenje društva, kvaliteta života i produktivnosti, ali uz svijest o rizicima koje njena primjena donosi.

Zaključila je da Unija želi umjetnu inteligenciju koja stvara više vrijednosti i odgovornosti uz manju potrošnju energije i niže troškove, ali prije svega želi AI pod ljudskim upravljanjem, što je nazvala suštinom evropskog pristupa.

Kritika Trumpove politike

Govoreći o trgovini i međunarodnim odnosima, von der Leyen je istaknula da se u eri velikih prekretnica evropski prosperitet i sigurnost ne mogu graditi samo unutar granica kontinenta. Osvrnula se na nove trgovinske sporazume s Australijom, Indijom, blokom Mercosur, Meksikom i Indonezijom.

Njene poruke mogu se tumačiti i kao kritika politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Naglasila je da su partnerstva s drugim državama strateški izbor za Evropu, ali i odgovor na slabljenje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Poručila je da za neke odgovor leži u izolacionizmu i samostalnom djelovanju, ali da to za Evropu nije opcija.

Iako će EU uvijek predvoditi u odbrani međunarodnog poretka, više se ne može oslanjati na to da je to jedini način zaštite vlastitih interesa niti pretpostavljati da će postojeća pravila biti dovoljna za suočavanje sa složenim prijetnjama.

Zbog toga, naglasila je, Unija mora hitno preispitati svoja partnerstva i izgraditi globalne koalicije za jačanje otpornosti i demokratije.

Poziv za Kanadu

Ovogodišnji govor o stanju Unije pratio je i poseban gost, kanadski premijer Mark Carney. Njegov posjet događa se u trenutku kada Kanada nastoji ojačati veze s EU-om, posebno u oblastima odbrane, digitalne regulacije i trgovine.

Otvarajući sjednicu, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola pozdravila je kanadskog premijera, koji je dobio dug i srdačan aplauz zastupnika.

Posebno je istaknula njegovo prisustvo, nazvavši dolazak simbolom trajnog prijateljstva dvaju naroda. Naglasila je da Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju i načelo da moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, nego svima, kao i u slobodu demokratskih društava da sama biraju s kim će sarađivati.

Najavila je da EU želi podići partnerstvo s Kanadom na najviši mogući nivo te da će zajedno raditi na tome da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije.

Poručila je da ovo nije partnerstvo usmjereno protiv bilo koga, nego partnerstvo za zajedničku snagu. Njen prijedlog ispraćen je stajaćim ovacijama.

Sigurnost i podrška Ukrajini

Von der Leyen je poručila da nema mjesta sumnji te da će Evropa braniti svaki kvadratni metar svog teritorija. Izrazila je i čvrstu podršku Ukrajini te obećala nastavak pomoći.

Upozorila je na sve veće prijetnje na evropskom tlu i jačanje ruske agresije. Naglasila je da je riječ o napadima vojnog nivoa koje izvode ruski operativci, što ne predstavlja udar samo na jednu državu članicu, nego na Uniju u cjelini.

Hibridne prijetnje, od kibernetičke sabotaže i podmetanja požara do upada dronova, postaju sve učestalije i opasnije, naglasila je.

Zaključila je da evropski sistem pripravnosti mora doživjeti temeljne promjene jer je stvoren za neko drugo vrijeme. Zbog toga predlaže izradu evropskog protokola za odgovor na hibridne prijetnje koje se nalaze ispod praga oružane agresije, kao i uvođenje „protokola za izvanredne sigurnosne situacije“ po uzoru na član 4. NATO-a.

Taj bi mehanizam omogućio da se na zahtjev jedne ugrožene članice odmah okupe sve ostale kako bi koordinirale evropski odgovor, spriječile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice.

U sklopu toga pozvala je i na službeno osnivanje Evropskog vijeća za sigurnost.

Gaza i Bliski istok

Osvrćući se na situaciju na Bliskom istoku i u Pojasu Gaze, von der Leyen je istaknula da su „duboka patnja u Gazi i nekontrolirano nasilje doseljenika na Zapadnoj obali duboko potresli Evropljane“.

Odluku izraelske vlade o nastavku projekta izgradnje naselja E1 nazvala je „neprihvatljivom“, uz priznanje da po tom pitanju postoje duboke podjele unutar same Unije.

- Za mnoge Evropljane bolno je što države članice nisu uspjele prikupiti potrebnu većinu za jedinstven odgovor. Neke države članice idu same naprijed, dok druge to razmatraju. Kada je Evropa podijeljena, ona ne može promijeniti tok događaja, rekla je.