Ukrajinci upotrijebili revolucionarnu taktiku, robotom napali Ruse

Ukrajina je otvorila novo poglavlje u razvoju modernog ratovanja izvođenjem prve poznate borbene operacije u kojoj je bespilotna letjelica na neprijateljsku teritoriju dopremila kopnenog robota, koji je potom samostalno izvršio borbeni zadatak.

Riječ je o novoj taktici povezivanja više besposadnih sistema u jedinstvenu operaciju. Veliki transportni dron prenio je kopneno besposadno vozilo (UGV) ARK-1 iza neprijateljskih linija, gdje je robot nosio protutenkovsku minu TM-62 namijenjenu uništavanju utvrđenih položaja ili oklopnih vozila.

Nova faza razvoja besposadnog ratovanja

Do sada su veliki dronovi uglavnom služili kao svojevrsni "matični brodovi" za manje FPV dronove, koje su prevozili na velike udaljenosti i lansirali neposredno prije napada. Ukrajina je posljednjih godina razvila čitav niz kombinacija besposadnih sistema – od pomorskih dronova koji lansiraju zračne letjelice do kopnenih robota koji prevoze municiju ili FPV dronove.

Najnoviji primjer predstavlja novi iskorak jer se umjesto drona isporučuje cijeli kopneni robot sposoban da samostalno izvršava zadatke.

ARK-1 je malo višenamjensko vozilo na točkovima koje može preći više od 14 kilometara noseći teret težine oko 15 kilograma. Opremljen satelitskom komunikacijom Starlink, robotom se može upravljati praktično s bilo koje lokacije, čak i sa komandnog mjesta udaljenog stotinama kilometara.

Manji rizik za operatere

Stručnjaci ističu da ovakav način upotrebe donosi nekoliko važnih prednosti. Transportni dron ne mora ulaziti u područje neprijateljske protuzračne odbrane niti se izlagati elektronskom ometanju jer robota iskrcava na sigurnoj udaljenosti od cilja.

Nakon slijetanja, kopneni robot može kilometrima samostalno napredovati prema meti, čekati pogodnu priliku za napad ili postaviti zasjedu. Budući da se kreće po tlu i proizvodi znatno manje buke od drona, protivniku ga je teže uočiti i neutralizirati.

Dosadašnja iskustva pokazuju da su slični roboti već korišteni za uništavanje ruskih utvrda i objekata postavljanjem eksploziva, dok su druge varijante opremljene strojnicama ili služe za izviđanje i snabdijevanje.

Revolucionarna taktika

Iako se ova taktika danas smatra revolucionarnom, koncept nije nov. Američka vojska još je početkom 2000-ih provodila eksperimente u kojima su bespilotne letjelice padobranima spuštale male kopnene robote radi izviđanja.

Kasnije su testirani i bespilotni helikopteri koji su prevozili veće robotske platforme za logističku podršku jedinicama na bojištu. Uprkos uspješnim demonstracijama, većina tih projekata nikada nije prešla eksperimentalnu fazu niti je uvedena u operativnu upotrebu, prenosi Index.hr.

Za razliku od toga, Ukrajina je, suočena s ratnim uslovima i ograničenim resursima, razvila funkcionalna rješenja koja odmah primjenjuje u stvarnim borbenim operacijama.

Mijenja se koncept zračnog desanta

Vojni analitičari smatraju da bi ovakve tehnologije mogle potpuno promijeniti način izvođenja zračnih desanata.

Tradicionalni helikopterski desanti postali su izuzetno rizični zbog savremenih protuzračnih sistema i velikog broja borbenih dronova. Ruski pokušaj zauzimanja aerodroma Hostomel kod Kijeva u februaru 2022. godine pokazao je koliko takve operacije mogu biti skupe i ranjive.

Ako se umjesto vojnika i helikoptera koriste dronovi i kopneni roboti, rizik za ljudske živote znatno se smanjuje. Gubitak besposadnih sistema, iako finansijski značajan, ne podrazumijeva ljudske žrtve.

Slične tehnologije razvijaju i druge države. Kina je već demonstrirala transport četveronožnih robota naoružanih strojnicama pomoću velikih dronova. Takvi roboti mogu savladavati stepenice i kretati se kroz objekte, što ih čini pogodnim za urbane borbe.

Roboti preuzimaju sve važniju ulogu

Ukrajina istovremeno testira još veće transportne dronove nosivosti veće od 90 kilograma, namijenjene logistici, evakuaciji ranjenika te prijevozu većih kopnenih robota.

Prema planovima ukrajinskog vojnog vrha, tokom ove godine u pojedinim sektorima bojišta čak 30 posto zadataka koje danas obavljaju vojnici trebalo bi preuzeti besposadna kopnena vozila.

Analitičari smatraju da bi buduća ofanzivna djelovanja mogla započinjati masovnim napadima rojeva dronova i kopnenih robota, dok bi ljudske jedinice stizale tek u drugom valu kako bi osigurale osvojeni prostor.

Razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava napredak autonomnih sistema, zbog čega mnogi vojni stručnjaci procjenjuju da će upravo roboti u narednim godinama postati jedan od ključnih faktora savremenog ratovanja.