Ukrajina otvorila novu frontu, dronovima udaraju na ruske brodove u Azovskom moru

Ukrajina je u posljednjih devet dana pokrenula intenzivnu kampanju napada dronovima na ruski pomorski promet u Azovskom moru, otvarajući novi pravac djelovanja s ciljem izolacije okupiranog Krima i ometanja ključnih ruskih vojnih i izvoznih ruta. U operaciji pod nazivom "MoLoChKa", koju provode ukrajinske Snage za bespilotne sisteme, do 14. jula napadnuto je 116 ruskih plovila, a prvi podaci ukazuju na značajan pad pomorskog prometa, piše Kyiv Independent.

Za razliku od ranijih operacija usmjerenih na rusku Crnomorsku flotu i ratne brodove, nova kampanja fokusirana je na trgovačka plovila koja imaju ključnu ulogu u održavanju ruske pomorske logistike.

Na meti tankeri, trajekti i tegljači

Komandant ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme Robert "Madyar" Brovdi izjavio je da su među glavnim ciljevima mali tankeri koji služe za pretovar nafte. Riječ je o plovilima plitkog gaza koja prevoze naftu iz ruskih terminala kroz kanal Volga-Don i Azovsko more do velikih tankera usidrenih u Crnom moru.

Kako su mnoge ruske luke preplitke za velike brodove, upravo ova manja plovila imaju ključnu ulogu u izvozu. Brovdi navodi da je za punjenje jednog velikog tankera potrebno između 12 i 15 takvih brodova.

- Paraliza ruske flote za pretovar praktično onemogućava izvoz "crnog zlata" iz ruskih naftnih terminala kroz kanal Volga-Don i Azovsko more, rekao je Brovdi.

Pored tankera, meta operacije su i teretni brodovi, trajekti i tegljači koji čine okosnicu ruske transportne mreže. Tegljači su važni za funkcionisanje luka i pomoć oštećenim brodovima, dok trajekti i dalje prevoze vozila, robu i zalihe između okupiranog Krima i Rusije.

Važan koridor za vojsku i izvoz

Azovsko more predstavlja ključni pomorski koridor koji povezuje jug Rusije s Crnim morem preko Kerčkog moreuza. Tim putem Rusija izvozi naftu, žitarice, čelik i drugu robu na svjetska tržišta, ali ga koristi i za snabdijevanje svojih vojnih snaga na okupiranom jugu Ukrajine, uključujući Krim.

Prema navodima Reutersa od 10. jula, Rusija je nakon napada privremeno obustavila plovidbu kroz kanal Don-Azov, čime je prekinuta jedna od njenih važnih izvoznih ruta. Analitičari procjenjuju da oko četvrtine ukupnog ruskog izvoza pšenice prolazi upravo preko Azovskog mora. Napadi su dio šire ukrajinske strategije izolacije Krima ometanjem vojne i komercijalne infrastrukture koja podržava ruske snage.

Viši analitičar Ukrajinskog centra za sigurnost i saradnju Anton Zemlianyi rekao je da je riječ o nastavku kampanje u kojoj su ranije gađani željeznički i cestovni trajekti te skladišta goriva.

- Zbog toga je snabdijevanje poluostrva gorivom otežano, što utiče ne samo na privredne aktivnosti nego i na vojne operacije, rekao je Zemlianyi.

Dodao je da cilj nije samo izolacija Krima, već i nanošenje ekonomskih gubitaka Rusiji ometanjem jednog od njenih najvažnijih izvoznih koridora.

- Sada efikasno napadamo ruske brodove u Azovskom moru, koje je Rusija nakon okupacije juga Ukrajine smatrala svojim unutrašnjim morem. To utiče i na nivo ruskog izvoza te uzrokuje dodatne ekonomske gubitke, kazao je.

Istakao je da je još rano procjenjivati dugoročne efekte operacije, ali da bi nastavak napada mogao postepeno smanjiti ruske brodske kapacitete jer će oštećena plovila morati na dugotrajne popravke.

Podaci pokazuju veliki pad prometa

George Barros, voditelj tima za Rusiju i Ukrajinu pri Institutu za proučavanje rata (ISW), navodi da analiza podataka iz Sistema za automatsku identifikaciju brodova (AIS) pokazuje nagli pad pomorskog prometa. Upoređujući podatke od 30. juna i 11. jula, Barros je zabilježio smanjenje broja plovila koja emituju AIS signal za oko 55 posto.

- Ne radi se samo o tome da manje brodova emituje AIS signal, rekao je Barros.

Prema njegovim riječima, brodovi koji i dalje plove uglavnom ostaju grupisani uz obalu i u blizini luka, izbjegavajući otvoreno more. Barros napominje da AIS podaci imaju ograničenja jer elektronsko ratovanje može ometati emitovanje signala, a posade mogu namjerno isključivati transpondere kako bi izbjegle otkrivanje.

Ipak, dodaje da to ne pruža potpunu zaštitu jer se brodovi mogu locirati pomoću satelitskih radarskih snimaka (SAR), koje koristi i Ukrajina.

- U tako malom moru kao što je Azovsko nije teško pronaći plovila, čak i kada im je AIS isključen. Lično još nisam primijetio efikasne ruske protumjere, osim smanjenja obima pomorskog prometa, zaključio je Barros.