Trump zbog rekordnih cijena dizela povukao potez koji ide naruku Putinu

Rekordne cijene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama, manje od dva mjeseca prije izbora za Kongres, pokrenule su novi pritisak Donalda Trumpa na Ukrajinu. Američki predsjednik zatražio je da Kijev prestane napadati ruska energetska postrojenja, dok je Moskva njegov istup iskoristila da ponovo zatraži ukidanje sankcija, navodi CNN u svojoj analizi.

Trump je u nedjelju pred novinarima direktno prozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Gospodin Zelenski mora uraditi jednu stvar: mora prestati uništavati zalihe dizela u Rusiji“, rekao je Trump i dodao: „To nanosi štetu cijelom svijetu.“

Međutim, procjene stručnjaka pokazuju da napadi na ruske rafinerije nisu jedini uzrok problema na tržištu. Andy Lipow iz teksaške konsultantske kompanije Lipow Oil Associates procjenjuje da je ruskom zabranom izvoza goriva, uvedenom kao odgovor na ukrajinske napade, s tržišta povučeno 800.000 barela dizela dnevno. Zatvaranjem Hormuškog moreuza izgubljena je još veća količina, od 1,2 miliona barela dnevno.

Zbog toga analitičari odbacuju tvrdnju da bi prekid ukrajinskih napada na ruske rafinerije sam po sebi riješio problem visokih cijena goriva.

CNN ukazuje i na promjene u porukama američkog predsjednika. Prije manje od godinu izvori su toj medijskoj kući potvrdili da je Washington povećao razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom kako bi joj pomogao u gađanju ruskih energetskih postrojenja. Cijene nafte tada su bile niske. Osim toga, tek sedmicu prije najnovijeg istupa Trump je tvrdio da će gorivo pojeftiniti završetkom rata s Iranom, ne spominjući rat u Ukrajini.

U analizi se njegov novi pritisak na Kijev opisuje kao povratak okrivljavanju napadnute strane, nakon pokušaja zaustavljanja rata koje CNN ocjenjuje haotičnim i dosad neuspješnim.

Trump je zatim u ponedjeljak na društvenoj mreži Truth Social objavio da su Rusija i Ukrajina pristale obustaviti napade na energetska postrojenja druge strane. Prema CNN-u, takav dogovor nije postignut.

Reakcija Kremlja otvorila je prostor za nove ruske zahtjeve. Glasnogovornik Dmitrij Peskov prijedlog je nazvao „vrlo dobrom idejom“, poručivši da je Moskva u kontaktu s američkom stranom.

„Mi smo uvijek za mirna rješenja“, izjavio je Peskov.

CNN njegov nastup tumači kao pokušaj da se istovremeno umiri Trump, Ukrajina predstavi kao agresor i zadrži poruka da napadi na rafinerije Rusiji ne nanose veliku štetu.

Peskov je tako govorio da bi obustava napada pomogla snabdijevanju ruskog tržišta, ali je istovremeno umanjivao razmjere postojećih problema.

„Iako bi nam takvo primirje omogućilo da potpuno zasitimo domaće tržište... ono je već sada blizu punog zasićenja“, rekao je. „Problem nije u proizvodnji, nego u osiguravanju nesmetanog pristupa tim naftnim derivatima na svjetskim tržištima.“

Time je, prema analizi CNN-a, pažnju s oštećenih rafinerija preusmjerio na nedavne ukrajinske napade na ruske naftne tankere. Pritom nije spomenuo ruske napade na trgovačke brodove i ukrajinske luke.

Potom je iznio i zahtjev za ukidanje sankcija.

„Drugi nužan korak je, naravno, ukidanje sankcija. Tek tada će svijet biti odgovarajuće snabdjeven ovim naftnim proizvodima“, poručio je Peskov.

Washington je ranije ove godine već privremeno ukinuo dio sankcija Rusiji, nakon što je rat u Iranu ugrozio globalno snabdijevanje naftom. CNN procjenjuje da Kremlj u sadašnjim okolnostima možda vidi priliku za nove ustupke, ali i da pokušava spriječiti dodatno pooštravanje sankcija.

Trumpova administracija je, naime, ove sedmice sankcionisala jednu od najvećih ruskih banaka zbog njenih veza s Iranom. Istovremeno se u Predstavničkom domu američkog Kongresa približava glasanje o paketu sveobuhvatnih sankcija protiv Rusije, koji je senator Lindsey Graham pripremio prije smrti u julu.

Za Ukrajinu pritisak da obustavi napade dolazi u trenutku kritičnog nedostatka sredstava protivzračne odbrane. Udari na rusku vojnu infrastrukturu i energetske izvore koji je pokreću, unutar same Rusije, prema CNN-u predstavljaju jednu od rijetkih preostalih mogućnosti Kijeva.

Ruski napadi dronovima i raketama gotovo ne prestaju, a približava se i zima koju Moskva, kako navodi CNN, ponovo otvoreno namjerava koristiti kao oružje. Zbog takvih okolnosti u analizi se Trumpov istup ocjenjuje kao potez koji bi se u najgorem slučaju mogao smatrati još jednom izdajom Kijeva, u izrazito nepovoljnom trenutku za Ukrajinu i povoljnom za Rusiju.

Samo nešto više od sedmice ranije, slike iz Kijeva slale su drugačiju poruku. Trumpovi vanjskopolitički izaslanici tokom dugo najavljivane prve posjete Ukrajini grlili su Zelenskog pred kamerama, podstičući očekivanja da bi diplomatski napori mogli dobiti novi zamah.

Ipak, CNN podsjeća da su znakovi za oprez postojali od početka. Izaslanici su prije Ukrajine posjetili Rusiju, nakon čega je Trump telefonom razgovarao s Vladimirom Putinom, ali nije nazvao Zelenskog.

Neizvjesnost prati i moguću isporuku raketa za sisteme Patriot. Ta mogućnost i dalje se razmatra, ali je Trump ove sedmice rekao da za Kijev razmišljaju o „manje naprednoj verziji“.

CNN zaključuje da se, čak i kada se iz razmatranja izuzmu ono što opisuje kao Trumpove lične simpatije prema Putinu i činjenični nedostaci tvrdnje da je Ukrajina odgovorna za skupi dizel, ponovo otvara dilema prisutna od početka rata. Riječ je o tome kako sankcionisati Rusiju kao jednog od ključnih svjetskih proizvođača nafte, a istovremeno izbjeći posljedice za vlastitu ekonomiju, te koliko politička odlučnost opstaje kada cijene goriva počnu rasti.