Trump pred UN-om iznio niz spornih tvrdnji, činjenice pokazuju drugačiju sliku

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump iznio je u utorak, tokom obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN), više netačnih tvrdnji, iako se uglavnom držao unaprijed pripremljenog teksta, piše CNN.

U nastavku je provjera činjenica nekih od njegovih tvrdnji.

prijetnje i upozorenjaTrump sa govornice Generalne skupštine poručio Iranu: "Ili mir ili uništenje"

Trump i ratovi

Trump je ponovio tvrdnju koju često iznosi, a koja nije tačna.

- Otkako sam preuzeo dužnost, bila mi je velika čast okončati osam ratova, rekao je.

Naveo je da govori o sukobima između Kambodže i Tajlanda, Kosova i Srbije, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Indije i Pakistana, Armenije i Azerbejdžana, kao i o ratu u Gazi. Ranije je tvrdio da su preostala dva rata koja je okončao prošlogodišnji kratkotrajni sukob Izraela i Irana te navodni rat između Egipta i Etiopije.

Trumpova tvrdnja o „osam ratova“ očigledno je pretjerana.

Na njegovoj listi nalaze se dvije situacije koje tokom njegovog mandata zapravo nisu ni bile ratovi. Između Egipta i Etiopije postojao je diplomatski spor zbog projekta etiopske brane, a ne rat, dok ni navodni sukob između Srbije i Kosova, za koji Trump tvrdi da ga je riješio, također nije bio rat.

Osim toga, rat u kojem učestvuju Ruanda i Demokratska Republika Kongo nije završen uprkos mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Trumpove administracije. Iako je Trump spomenuo i rat u Gazi, Izrael i dalje izvodi česte napade u toj enklavi uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom uz posredovanje SAD-a.

Trump je pomogao u okončanju kratkotrajnog sukoba Izraela i Irana 2025. godine, ali se Izrael potom pridružio SAD-u u pokretanju novog rata protiv Irana 2026. godine.

Globalno zagrijavanje

Trump se podsmjehnuo ozbiljnim upozorenjima da bi vještačka inteligencija jednog dana mogla napasti ili ubijati ljude, tvrdeći da ona dolaze od „istih ljudi koji su govorili da ćemo svi biti mrtvi za 12 godina zbog globalnog zagrijavanja, naziva koji je kasnije preimenovan u klimatske promjene jer se planeta hladila, a ne zagrijavala, i niko nije umro“.

U njegovoj rečenici o globalnom zagrijavanju najmanje su četiri netačne tvrdnje.

Prvo, izraz „globalno zagrijavanje“ i dalje je u širokoj upotrebi, kao i izraz „klimatske promjene“, a ova dva pojma nemaju isto značenje. Klimatski naučnici koriste oba izraza, pri čemu se „globalno zagrijavanje“ često odnosi na dugoročni trend rasta globalne temperature, dok se „klimatske promjene“ odnose na brojne posljedice koje svijet osjeća zbog tog trenda.

NASA, koja je dio savezne vlade pod Trumpovom administracijom, na svojoj internet-stranici također objašnjava razliku između ova dva pojma.

Naprimjer, izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2023. nosi naslov „Klimatske promjene 2023: Sintetički izvještaj“, ali u njemu se navodi: "Ljudske aktivnosti, prvenstveno kroz emisije stakleničkih plinova, nedvosmisleno su uzrokovale globalno zagrijavanje, pri čemu je temperatura Zemljine površine u periodu od 2011. do 2020. dostigla 1,1 stepen Celzijusa iznad nivoa iz perioda 1850–1900.“

Drugo, iako Trump nije precizirao na koji vremenski period misli, nije spomenuo da se svijet nastavio zagrijavati, a ne hladiti.

Svjetska meteorološka organizacija UN-a u januaru je objavila da je „proteklih 11 godina bilo 11 najtoplijih godina zabilježenih“, pri čemu su 2023, 2024. i 2025. bile tri najtoplije godine. Do istog zaključka došla je i NASA, iako 2025. nije bila toliko topla kao 2024. godina.

Treće, stručnjaci se uglavnom ne slažu s Trumpovom tvrdnjom da „niko“ nije umro od različitih posljedica zagrijavanja planete.

Nemoguće je utvrditi precizan broj smrtnih slučajeva, ali prema pojedinim procjenama riječ je o milionima ljudi.

Četvrto, iako je moguće da je neko negdje izjavio da ćemo „svi biti mrtvi za 12 godina zbog globalnog zagrijavanja“, stručni izvještaji nisu na taj način opisivali problem.

U često citiranom izvještaju klimatskih naučnika iz 2018. navedeno je da bi svijet u narednih 12 godina morao drastično smanjiti emisije ugljika kako bi ostao na putu ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Naučnici su upozoravali da bi iznad tog praga potencijalno smrtonosne posljedice klimatskih promjena bile veće.

Iako su političari često pojednostavljivali zaključke izvještaja iz 2018. godine, stručnjaci nikada nisu tvrdili da ćemo „svi biti mrtvi za 12 godina“. Poruka je bila da je u tom periodu potrebno poduzeti značajne mjere kako bi se poboljšala situacija u budućnosti.

Program UN-a je ranije ovog mjeseca objavio da će svijet prema sadašnjim projekcijama premašiti rast temperature od 1,5 stepeni, „vjerovatno u narednih nekoliko godina“.

Investicije u SAD

Trump je iznio nešto oprezniju verziju svoje ranije netačne tvrdnje da u SAD stiže 21 bilion dolara investicija.

Ovoga puta rekao je: „Osigurali smo obećanja o 21 milijardi dolara novih investicija iz cijelog svijeta.“

Čak ni uz formulaciju o „osiguranim obećanjima“, nema očiglednih podataka koji bi potvrdili njegovu brojku. Bijela kuća nikada je nije uspjela potkrijepiti dokazima.

U trenutku Trumpovog govora pred UN-om, na internet-stranici same Bijele kuće pisalo je da je tokom njegovog drugog mandata bilo „11,2 biliona dolara“ „najavljenih velikih investicija“, što je znatno manje od 21 biliona dolara obaveza koje je predsjednik spomenuo.

Detaljna analiza CNN-a iz 2025. pokazala je da su na listi Bijele kuće kao investicije računana obećanja vrijedna bilione dolara koja su bila neodređena, obećanja koja su se zapravo odnosila na „bilateralnu trgovinu“ ili „ekonomsku razmjenu“, a ne na investicije u SAD, kao i neodređene izjave koje se nisu mogle smatrati konkretnim obećanjima.

Brojka Bijele kuće uključuje obećanja kompanija sa sjedištem u SAD-u, kao i stranih subjekata.

Podaci savezne vlade pokazuju da su nove strane direktne investicije u SAD tokom 2025. godine iznosile oko 232 milijarde dolara.

SAD i zalihe municije

Trump je opširno branio rat protiv Irana.

- Kukavice i izdajnici voljeli bi govoriti da Sjedinjenim Američkim Državama ponestaje municije, ali to nije tačno. Imamo više municije nego što bismo ikada mogli i zamisliti da ćemo upotrijebiti, a proizvodimo je u količinama kakve nikada ranije nismo proizvodili, tvrdio je Trump.

Nemamo pristup povjerljivim informacijama o preciznom trenutnom stanju američkih zaliha municije, a nije jasno ni koga Trump naziva „kukavicama i izdajnicima“.

Međutim, nisu samo CNN i drugi mediji izvještavali da je rat s Iranom iscrpio barem određene američke zalihe municije. Federalni generalni inspektor nadležan za Ministarstvo odbrane i nestranački Kongresni ured za budžet iznijeli su u odvojenim izvještajima objavljenim prošle sedmice praktično iste zaključke.

U izvještaju generalnog inspektora, koji obuhvata period od početka aprila do kraja juna, navedeno je da je jedan ured Ministarstva odbrane zadužen za nabavke saopćio da je „potrošnja municije u ratu dovela do strateških nedostataka u zalihama i otkrila uska grla u industrijskoj bazi za obnavljanje zaliha municije“.

U izvještaju se navodi i da je taj ured konstatovao kako je Pentagon „počeo provoditi strategije za ublažavanje problema“, ali da odbrambenoj industriji treba „značajno vrijeme“ za povećanje proizvodnih kapaciteta.

- Najupornija uska grla ostaju u proizvodnji motora na čvrsto raketno gorivo, dostupnosti visokokvalitetnih eksploziva i pogonskih goriva te zapošljavanju kvalifikovane radne snage u proizvodnji, navodi se u izvještaju.

Kongresni ured za budžet saopćio je da postoji „nedostatak“ presretača za protivraketnu odbranu i da će nakon rata „Sjedinjene Američke Države nekoliko godina imati smanjene zalihe presretača“.

U izvještaju se navodi da je Ministarstvo odbrane imalo „ograničene“ zalihe presretača čak i prije nego što su Izrael i SAD napali Iran tokom kratkotrajnog sukoba u junu 2025. godine te da istraživanje ovog ureda pokazuje kako su SAD „vjerovatno potrošile između polovine i dvije trećine svojih zaliha te municije od juna 2025. godine“.

- S obzirom na broj presretača za protivraketnu odbranu koje je Ministarstvo odbrane nedavno upotrijebilo, njihovu trenutno nisku stopu proizvodnje i historijske poteškoće u povećavanju proizvodnje, obnavljanje zaliha presretača Ministarstva odbrane vjerovatno bi trajalo najmanje pet godina, čak i kada bi proizvodnja bila povećana, navodi se u izvještaju.

Ministarstvo odbrane dosljedno tvrdi da nije tačno da postoje nestašice municije, a isto je ponovilo i prošle sedmice.