Trump gurnuo Kanadu prema Evropi, otvorena vrata novom savezu bez SAD-a

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump svojim je potezima ubrzao približavanje Kanade i Evropske unije, koje sada razmatraju savez znatno širi od trgovinske saradnje.

Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da njegova zemlja želi uspostaviti "jedinstven savez" s EU, dok je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila mogućnost da Kanada postane svojevrsna pridružena članica Unije. Takav status podrazumijevao bi bližu saradnju u oblastima poput proizvodnje i energetike, ali ne i puno članstvo.

Važan govorVon der Leyen pozvala Kanadu da postane prva pridružena članica EU

Do približavanja dolazi u vrijeme sve ozbiljnijeg trgovinskog sukoba Kanade i SAD-a. Pregovori dvije zemlje propali su krajem prošlog mjeseca, a Ottawa je na carine SAD-a odgovorila uvođenjem protumjera. Trump je istovremeno ponovo izazvao negodovanje objavljivanjem karte na kojoj su Kanada i Grenland prikazani pod zastavom SAD-a.

Zavisnost od Washingtona

Kanada je ove godine pristupila evropskom odbrambenom fondu SAFE, dok Velika Britanija to nije uspjela zbog spora oko troškova i političkih nesuglasica. Carney je pozvan i kao poseban gost u Evropski parlament, gdje bi trebao govoriti dan nakon obraćanja Ursule von der Leyen.

Brisel i Ottawa žele smanjiti zavisnost od Washingtona u nekoliko ključnih oblasti. Među njima su digitalne tehnologije, energija, kritični minerali, trgovina i nabavka vojne opreme. Kanada raspolaže velikim količinama ukapljenog prirodnog gasa i važnih sirovina, dok EU traži alternativne izvore energije i materijala, piše BBC.

Kanada je u posljednje vrijeme povećala kupovinu evropske vojne opreme, uključujući njemačke podmornice i avione za rano upozoravanje švedske kompanije Saab. U Ottawi se postavlja pitanje zašto bi zemlja nastavila nagrađivati proizvođače SAD-a nakon što joj je Washington u pojedinim sektorima nametnuo carine do 50 posto.

Istraživanje agencije Nanos pokazalo je da više od četiri petine Kanađana podržava jačanje veza s EU, dok gotovo tri petine podržava čak i članstvo Kanade u Uniji. To je, međutim, teško ostvarivo jer evropski propisi predviđaju članstvo evropskih država.

EU je već drugi najveći trgovinski partner Kanade, ali daleko iza SAD-a, koji kupuje približno 70 posto kanadskog izvoza. Sporazum CETA gotovo je potpuno ukinuo carine na kanadsku robu koja stiže na evropsko tržište.

Može li se Kanada potpuno udaljiti od SAD-a?

Potpuno ekonomsko odvajanje od SAD-a ipak nije realno. Vrijednost trgovine Kanade i SAD-a prošle godine iznosila je gotovo 900 milijardi dolara, dok je trgovinska razmjena Kanade i EU bila vrijedna oko 130 milijardi dolara. Ottawa zato može sklapati nove sporazume, ali teško može brzo zamijeniti tržište i lance snabdijevanja povezane s ekonomijom SAD-a.

Kanadska vlada želi u narednih deset godina udvostručiti trgovinu sa zemljama izvan SAD-a, a EU bi trebala imati ključnu ulogu u tom planu. Nova faza približavanja trebala bi biti konkretizirana na samitu EU i Kanade krajem sljedećeg mjeseca, nakon čega bi radne grupe počele rješavati pravne i tehničke detalje buduće saradnje.

Evropski lideri uglavnom podržavaju Carneyja, ali izbjegavaju otvoreno stati na njegovu stranu kako ne bi izazvali nove Trumpove carine. Istovremeno, unutar EU postoje države, poput Francuske, koje ne žele da zemlje izvan Unije dobiju previše povlašten položaj. Zbog toga će približavanje Kanade i EU zavisiti od spremnosti Brisela da saveznicima ponudi fleksibilnije uvjete.