Sve više zemalja ulaže u morsku odbranu, ove četiri zemlje drže 87 posto vojne industrije

Evropske države posljednjih godina izdvajaju sve više novca za odbranu, a pomorska sigurnost postala je jedno od područja u kojima ulaganja najbrže rastu. Odbrambeni izdaci Evropske unije dostigli su 418 milijardi eura tokom 2025. godine, što predstavlja rast od 20 posto u odnosu na godinu ranije, dok se za 2026. predviđa povećanje na 454 milijarde eura.

To bi odgovaralo iznosu od 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda EU.

Posebno raste pomorski segment evropske odbrambene industrije. Vrijednost proizvodnje vojnih plovila i pomorske opreme širom Evropske unije od 2016. godine dostigla je 117,8 milijardi eura. Samo tokom 2025. vrijednost proizvodnje iznosila je 13,7 milijardi eura.

Ipak, najveći dio evropskih kapaciteta koncentrisan je u svega nekoliko država.

Četiri zemlje dominiraju proizvodnjom

Francuska, Njemačka, Italija i Španija zajedno čine 87 posto industrijske baze Evropske unije u sektoru pomorske odbrane.

Na ove četiri države tokom prošle godine odnosilo se 82 posto ukupne vrijednosti proizvodnje.

Francuska je uvjerljivo na prvom mjestu. Tokom 2025. na nju se odnosilo 37 posto proizvodnje vojnih plovila u EU. Njemačka i Italija imale su po 19 posto, dok je udio Španije iznosio osam posto.

Dominacija ovih država nije ograničena na pomorsku industriju. Francuska, Njemačka, Italija i Španija zajedno čine i 60 posto ukupnih odbrambenih izdataka Evropske unije.

Christophe Tytgat, generalni sekretar udruženja brodogradilišta i proizvođača pomorske opreme SEA Europe, smatra da takva koncentracija nije slučajna.

"Koncentracija je stvarna i strukturna, a ne slučajna", rekao je Tytgat.

Objasnio je da je riječ o rezultatu višedecenijskog razvoja pomorske industrije, ali i geografskih okolnosti koje su dovele do koncentracije kapaciteta u nekoliko država.

Podmornice čine 27 posto proizvodnje

Jedno od područja koje bilježi snažan rast je proizvodnja podmornica.

One sada čine 27 posto ukupne proizvodnje pomorske odbrambene industrije Evropske unije.

Francuska, Njemačka, Italija i Španija još su dominantnije kada je riječ o izvozu. Na te četiri države otpada čak 93 posto ukupnog izvoza pomorske odbrambene industrije EU.

Međutim, sama veličina industrije ne pokazuje nužno koliko je određena država posvećena pomorskoj odbrani.

Chris Kremidas-Courtney, viši savjetnik u European Policy Centreu, upozorava da fokusiranje samo na četiri najveća proizvođača ostavlja po strani neke evropske mornarice koje su među najizloženijima sigurnosnim prijetnjama.

"Industrijska koncentracija nije isto što i predanost pomorskoj odbrani", rekao je.

Kao dva važna primjera izdvojio je Grčku i Švedsku.

Grčka i Švedska imaju drugačiju ulogu

Grčka raspolaže jednom od najsnažnijih evropskih flota konvencionalnih podmornica i održava visok nivo operativne spremnosti u Egejskom moru, istočnom Sredozemlju i Crvenom moru.

Švedska ima manju mornaricu, ali je ona posebno prilagođena operacijama na Baltiku. Istovremeno, iza nje stoji snažna domaća odbrambena industrija.

Kremidas-Courtney zbog toga smatra da pravi pokazatelj evropske pomorske sposobnosti nije samo veličina pojedinačnih flota, nego njihova integracija.

"Evropi nije potrebno da svaka zemlja izgradi flotu koja će parirati Italiji ili Francuskoj, ali potrebne su joj vjerodostojne, raspoređene snage povezane interoperabilnim sistemima i zajedničkom slikom stanja na moru", rekao je.

Prema njegovom mišljenju, takav sistem ne bi trebao biti ograničen samo na članice Evropske unije. Trebao bi uključivati i države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške.

Na istoku Evrope slika izgleda potpuno drugačije

Poredak država mijenja se kada se umjesto ukupne vrijednosti proizvodnje posmatra udio bruto domaćeg proizvoda koji države izdvajaju za odbranu.

Tada se težište evropskih ulaganja pomjera prema istoku kontinenta.

Poljska za odbranu izdvaja 4,48 posto BDP-a, što je najveći udio među svim članicama Evropske unije.

Slijedi Litvanija sa četiri posto, Latvija sa 3,73 posto i Estonija sa 3,38 posto BDP-a.

Sve četiri države nalaze se na istočnom krilu i graniče s Rusijom ili njenom saveznicom Bjelorusijom.

Veliku promjenu posljednjih godina napravila je i Njemačka.

Od 2021. godine više nego je udvostručila udio BDP-a namijenjen odbrani. Izdvajanja su povećana sa 1,27 na 2,14 posto BDP-a, dok Berlin namjerava do 2029. dostići 162 milijarde eura godišnjih odbrambenih izdataka.

Četiri industrijska giganta nisu dovoljna

Tytgat upozorava da ni države s najvećim pomorskim industrijama niti zemlje na prvoj liniji prema Rusiji ne mogu pojedinačno garantovati pomorsku sigurnost Evropske unije.

"Samo četiri zemlje EU ne mogu biti zamjena za široko utemeljenu pomorsku sigurnost EU jer strategija kolektivne sigurnosti zahtijeva interoperabilne sposobnosti, otporne lance snabdijevanja i stvarnu podjelu tereta među svim članicama Unije", naveo je.

Veliki rast odbrambenih izdvajanja povezuje se prije svega s ruskim ratom protiv Ukrajine i pomorskim sigurnosnim prijetnjama koje su uslijedile.

Među pitanjima koja su izazvala zabrinutost nalazi se takozvana ruska "flota u sjeni", sastavljena od sankcionisanih tankera za koje se navodi da se koriste i za nadzor i sabotaže.

Oštećenja podmorskih kablova podigla uzbunu

Dodatnu zabrinutost izazvao je niz oštećenja podmorskih kablova u Baltičkom moru.

Među njima su incidenti povezani s kablovima BCS East-West Interlink i C-Lion1, kao i vezom Estlink 2 krajem 2024. godine.

Takvi događaji potaknuli su Bruxelles da tokom 2025. usvoji Akcijski plan za sigurnost kablova.

Istovremeno je pokrenuta NATO-ova pomorska patrolna misija "Baltic Sentry".

Promijenjenom sigurnosnom okruženju Evropska unija počela se prilagođavati i ranije. EU je 2023. izmijenila svoju Strategiju pomorske sigurnosti.

Prethodna strategija prvenstveno je bila usmjerena na "piratstvo, ilegalni ribolov i migracijske tokove", dok je nova verzija napravljena kako bi odgovorila i na prijetnje koje dolaze od država, objasnio je Tytgat.

Strategija postoji, ali nedostaju mehanizmi za njenu provedbu

Uprkos povećanju broja instrumenata kojima Evropska unija pokušava odgovoriti na nove sigurnosne izazove na moru, Tytgat smatra da postojeća strategija još nema sve što je potrebno za njenu konkretnu provedbu.

"Broj alata se povećao, ali još uvijek nedostaje finansijska i upravljačka struktura koja bi strategiju zaista pretvorila u konkretno djelovanje", upozorio je.

Podaci tako pokazuju dvije različite slike evropskih odbrambenih ulaganja. Francuska, Njemačka, Italija i Španija imaju dominantnu ulogu u proizvodnji vojnih plovila i pomorske opreme, dok države na istočnom krilu EU izdvajaju najveće udjele svojih ekonomija za ukupnu odbranu. Istovremeno, Grčka i Švedska imaju značajne pomorske sposobnosti koje nisu vidljive kada se posmatra isključivo veličina industrijske proizvodnje.