Ruska enklava u NATO-ovom moru zbog koje Putin opet prijeti nuklearnim oružjem

Kalinjingrad se ponovo našao u centru pažnje nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio da bi Moskva u slučaju direktnog napada na Rusiju, uključujući Kalinjingrad, mogla upotrijebiti svo raspoloživo oružje.

Putin je prošle sedmice optužio NATO da pokušava izolirati rusku enklavu na Baltiku, dok je Moskva ranije slala poruke da bi na pokušaj blokade odgovorila i nuklearnim oružjem. 

NATO je takvu retoriku osudio, poručujući da je riječ o odbrambenom savezu i da ne cilja Kalinjingrad.

Ali zašto je upravo ovaj komadić ruske teritorije toliko važan?

Grad između Poljske i Litve

Kalinjingradska oblast ruska je eksklava smještena između Poljske i Litve, dvije članice NATO-a i Europske unije. Od ostatka Rusije odvojena je kopnenim teritorijem drugih država.

Današnji Kalinjingrad nekada je bio Königsberg, historijski grad Pruske povezan s filozofom Immanuelom Kantom i stoljećima važan trgovački centar na Baltiku, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon Drugog svjetskog rata teritorij je pripao Sovjetskom Savezu, a njemačko stanovništvo je uglavnom raseljeno. Grad je dobio novo ime i postao jedno od najvažnijih sovjetskih, a potom i ruskih vojnih uporišta u Europi.

Danas je tamo sjedište ruske Baltičke flote, kao i različiti raketni i protuzračni sistemi.

Posebno se ističu raketni sistemi Iskander, koji mogu nositi i nuklearne bojeve glave. Zbog toga se Kalinjingrad godinama smatra važnim dijelom ruskih vojnih kapaciteta na Baltiku.

Zašto je Kalinjingrad strateški važan?

Položaj ove oblasti istovremeno je njena najveća prednost, ali i slabost.

S jedne strane, Rusija iz Kalinjingrada može vojno djelovati prema velikom dijelu Baltičkog mora. S druge, riječ je o teritoriju koji je praktično okružen državama NATO-a.

Rusija nema kopneni koridor koji direktno povezuje Kalinjingrad s ostatkom zemlje. Snabdijevanje i kretanje ljudi i opreme zbog toga u velikoj mjeri zavise od pomorskih i zračnih veza, kao i ruta kroz područje drugih država.

Situacija je dodatno promijenjena ulaskom Finske i Švedske u NATO. Time je vojna ravnoteža na Baltiku dodatno promijenjena, dok je Rusija ostala s Kalinjingradom kao svojom izoliranom vojnom enklavom na zapadnom dijelu Baltika.

Moskva tvrdi da NATO želi izolirati Kalinjingrad

Kremlj posljednjih dana ponavlja tvrdnju da NATO priprema blokadu Kalinjingrada.

Rusija je upozorila da bi, u slučaju pokušaja da se enklava odsiječe od ostatka zemlje, mogla odgovoriti svim raspoloživim sredstvima, uključujući nuklearno oružje. NATO je odbacio tvrdnje da priprema takvu operaciju i poručio da su aktivnosti Saveza odbrambenog karaktera.

Putin je u četvrtak dodatno pojačao poruke Moskve.

„Ako se pokrene direktan napad na Rusku Federaciju, u konkretnom slučaju Kalinjingrad, ili možda i na druge teritorije, upotreba svog dostupnog ruskog oružja odmah će se naći na dnevnom redu. To je neizbježno“, rekao je Putin.

Njegova izjava uslijedila je nakon niza upozorenja Moskve o navodnim planovima NATO-a da izolira Kalinjingrad.

Napetosti na Baltiku rastu

Kalinjingrad se posljednjih sedmica našao u centru i niza vojnih incidenata.

Ruski vojni helikopter Mi-8 23. septembra nakratko je ušao u poljski zračni prostor. Prema poljskoj vojsci, letjelica je iz Kalinjingradske oblasti ušla oko 300 metara u poljski prostor i tamo ostala približno 42 sekunde.

Poljska je podigla borbene avione, a tamošnje vojno zapovjedništvo saopćilo je da priroda incidenta ukazuje na mogućnost testiranja spremnosti poljske protuzračne odbrane, piše Slobodna Dalmacija.

Nije to bio jedini incident.

NATO-ova zračna policija reagirala je na šest slučajeva kršenja pravila međunarodnog zračnog saobraćaja u periodu od 21. do 27. septembra u području Baltika. U više slučajeva radilo se o ruskim vojnim avionima koji su letjeli iz Kalinjingrada ili prema njemu bez prethodno dostavljenih planova leta, dok su pojedine letjelice imale isključene transpondere.

Kalinjingrad kao vojna tvrđava

Kremlj je godinama ulagao u vojnu infrastrukturu Kalinjingrada.

Pored Baltičke flote, tamo se nalaze raketni i protuzračni sistemi, što Rusiji omogućava da iz ove oblasti kontroliše i nadzire značajan dio okolnog prostora.

Zapadne zemlje godinama upozoravaju i na mogućnost da Rusija u Kalinjingradu drži nuklearne bojeve glave. Američka Federacija naučnika ranije je objavljivala procjene o modernizaciji ruskih skladišta nuklearnog oružja u toj oblasti.

Istovremeno, rat u Ukrajini utjecao je i na ruske kapacitete u Kalinjingradu. Britanska obavještajna služba ranije je navodila da je dio opreme iz te oblasti premješten na ukrajinsko ratište, uključujući sisteme protuzračne odbrane.

To znači da Kalinjingrad nije samo simbol ruske vojne prisutnosti na Baltiku. Njegov stvarni vojni kapacitet mijenjao se tokom rata u Ukrajini.

Zašto se sada ponovo govori o Kalinjingradu?

Od početka ruske invazije na Ukrajinu Baltičko more postalo je jedno od područja pojačanog vojnog nadzora.

Nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, Rusija se našla u još nepovoljnijem geografskom položaju na Baltiku. Istovremeno, NATO je posljednjih godina pojačao aktivnosti u regiji, uključujući zaštitu podmorske infrastrukture i pomorskih komunikacija.

Savez je pokrenuo i operaciju Baltic Sentry, usmjerenu na zaštitu kritične infrastrukture u Baltičkom moru.

Upravo u takvom okruženju Kalinjingrad je postao jedno od ključnih mjesta kroz koje se prelamaju ruski i NATO interesi.

Moskva tvrdi da je njena enklava ugrožena. NATO poručuje da ne planira napad na Kalinjingrad i da su njegove aktivnosti odbrambene.

Ono što je izvjesno jeste da se vojna aktivnost oko ovog ruskog teritorija posljednjih sedmica pojačala, a zajedno s njom i retorika.

Putin je upozorio da „tačka bez povratka“ može doći brzo i neočekivano.

Kalinjingrad tako ponovo postaje jedno od mjesta na kojima se najjasnije vidi koliko su se odnosi Rusije i NATO-a promijenili od početka rata u Ukrajini.